Circuit de Catalaunya

Općenito o Španjolskoj

Kraljevina Španjolska suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Geografski je smještena na jugozapadu Europe, a zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru(Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Od 1986. godine Španjolska je punopravna članica  Europske unije. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniči s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.2 milijuna  stanovnika smješten je u središtu države. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Španjolci su izrazito otvoreni i dobronamjerni prema ljudima. Gaje ogromnu ljubav prema domovini i kao takvi imaju neobično razvijenu svijest prema zagađenju svake vrste.

Barcelona

Barcelona je glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru. Urbano područje grada se proteže izvan granice gradske uprave na područje oko 803 km² i broji preko 4.200.000 stanovnika, što ga čini šestim metropolskim područjem u Europi. Barcelona je smještena u maloj obalnoj nizini nedaleko od francuske granice u podnožju planine Collserola. Važno je kulturno središte i jedna od vodećih turističkih destinacija s bogatom kulturnom baštinom. Nakon Pariza, Londona i Rima, četvrti je grad po posjećenosti u Europi, te je, s pet milijuna turista godišnje, najpopularnije turističko odredište u Španjolskoj.

Osnutak Barcelone opisan je dvjema legendama. Prva kao osnivača grada spominje mitskog grčkog junaka Herkulesa, 400 godina prije osnutka Rima. Druga spominje kartažanina Hamilcara Barcu, Hanibalovog oca, koji je u 3. st. pr. Kr. gradu dao ime Barcino, prema imenu svoje obitelji. Doista, ime Barcelone potječe od staroiberskog feničanskog (kojim su se služili Kartažani) Barkeno, što je ostalo zapisano levantsko-iberskim pismom na drevnom novčiću –

Početkom 19. stoljeća započinje industrijalizacija i obnova Barcelone koja koncem stoljeća proživljava svoje zlatno doba. Grad je tijekom Španjolskog građanskog rata podržavao Republikansku vladu i nakon njenog pada ostao je u nepovoljnom položaju tijekom Francove diktature. Autonomne institucije Katalonije su ukinute, a uporaba katalonskog jezika potiskavana. Barcelona je ostala drugi grad po veličini u Španjolskoj u izrazito industrijski razvijenom području koje se, usprkos ratnim stradanjima, uporno razvijalo. Zbog toga se u Barcelonu naseljavaju stanovnici siromašnijih pokrajina (Andaluzija, Murcija, Galicija), a grad se dalje urbanizira. Olimpijske igre 1992. godine dale su poticaj daljnjem razvitku današnjem europskom velegradu.

Barcelona je velegrad svjetskog gospodarstva, međunarodne trgovine, medija, zabave, umjetnosti, obrazovanja i turizma. Središte je gospodarstva Katalonije, i šire, koje se konstantno razvija, a njezina četvrt Diagonal Mar i el Front Marítim del Poblenou je i financijsko središte. Barcelona se nalazi na četvrtom mjestu po bogatstvu u Europskoj Uniji prema BDP-u koji iznosi oko 35,975 € (44% viši od EU prosjeka), i s proračunom od 177 milijardi €, na 35. mjestu je u svijetu. Kao tržišna marka (brand), grad je 3. najuspješniji u Europi, i po reputaciji i primanjima. U Barceloni je jedna od glavnih europskih luka na Sredozemlju, a u gradu se nalazi Međunarodna zračna luka kroz koju godišnje prođe 30 milijuna putnika. Grad ima razvijenu mrežu prometnica, ali i vlak velikih brzina kojim je povezan s Francuskom i Portugalom.

Barcelona ima umjerenu mediteransku klimu s ljetom koje traje oko 6 mjeseci (od svibnja do rujna), iako su temperature i u travnju često iznad 20 °C. Zime su blage s prosječnom temperaturom preko 14.5 °C danju i 5.5 °C noću, od prosinca do ožujka.

Zanimljivosti o Barceloni

• Discovery Channel je nedavno proglasio plaže Barcelone kao jedne od najljepših na svijetu (u urbanim područjima). U Barceloni postoji 7 plaža koje se protežu na ukupno 4,5 kilometara obale. Zanimljivo je da prije 1992. godine u gradu uopće nije bilo plaža. Kompletna obala bila je izgrađena i puna teških industrijskih postrojenja. Preokret se dogodio 1992. godine kada je grad morao preseliti industriju s obale radi potreba Olimpijskih igara.
• Diada de San Jordi ( dan sv.  Jurja) jedan je od najvećih praznika u Barceloni, a slavi se 23. travnja. Obilježava dan  ljubavi i knjiga. Uobičajeno je da svojim  bližnjima poklonite knjigu i ružu. Inspiriran tim običajem, UNESCO je 23. travnja proglasio internacionalnim danom knjiga.
• Barcelona ima pregršt muzeja, ali najviše posjetitelja godišnje ima muzej nogometnog kluba Barcelona (1.5 milijuna)
• Najprometnija turistička ulica je Portal de l’Àngel kroz koju u jednom satu prosječno prođe 3500 ljudi.
• Vozači u Barceloni opisuju se kao jedni od najgorih na svijetu. Statistika kaže da se u Barceloni prometna nesreća dogodi svakih 19 sekundi. Vikendom se taj broj spušta na 10. Mnogi zato preferiraju pješačenje i javni prijevoz.
• Ispod Barcelone leži 12 napuštenih stanica podzemne željeznice za koje mnogi stanovnici vjeruju da su uklete. To je u posljednje vrijeme postao pravi mamac za turiste koji se kunu da su vidjeli duhove na stanici između Lau Pau-a i Sagrada Familie
• Čak 10% cijelog grada zauzimaju parkovi, a ukupno Barcelona broji 68 različitih parkova. Montjuïc je najveći i najpoznatiji.
• Područje “Port Vell” dom  je slavnog  akvarija – “Aquarium Barcelona” – u kojem se nalazi preko 8 000 riba i 11 morskih pasa
• Eiffelov toranj prvobitno je trebao  svoj dom naći u Barceloni, ali je ta ideja odbijena od strane grada

O stazi

Circuit de Barcelona-Catalunya (prije znana kao Circuit de Catalunya) prvi puta je bila domaćin VN Španjolske 1991 i od tada se redovno održava.
Oduvijek je ova staza smatrana kao sjajna za ispitivanje i testiranje svih segmenata performansi bolida. Zbog toga je to stalna lokacija testiranja svih momčadi prije početka sezone. Kapacitet staze je 140.700 ljudi.

Faktopedija

Pobjednik 2015: Nico Rosberg, 66 krugova, 1:41:12.555s
Pole position 2015: Nico Rosberg, 1m24.681s
Najbrži krug 2015: Lewis Hamilton, 1m28.270s, (krug 54)
Dužina kruga: 4.655km/2.892 milje
Dužina utrke: 66 krugova
Od starta do zavoja 1: 730m/0.454 mil. (najduže u sezoni)
Najduža ravnina: 1.047km – na prilasku u zavoj 1
Max brzina: 345km/h/214mph – na prilasku u zavoj 1
Dužina boksa: 330m
Vrijeme potrebno za boks: cca. 22 sek
Postotak punog gasa: 63%
Drs zone: 2 – na prilascima u zavoje 1. i 10.
Ključni zavoj: 3 – uzbrdo i desno – automobili ubrzavaju sa 180 km/h do 260 km/h. Da bi ovdje bili brzi, automobili trebaju dobar balans.
Najbrži zavoj: 9 – 265 km/h
Najsporiji zavoj: 10 – 75 km/h
Vjerojatnost sigurnosnog automobila: 35% – povijest nas je naučila da se ovdje sigurnosni automobil pojavljuje najčešće u prvom krugu
Ključni segment utrke: Start – pretjecanje je teško na ovoj stazi, čak i uz 2 DRS zone
Potrošnja goriva: 1.7 kg/krug
Zahtjevi ERS-a: Srednje
Opterećenje kočnica: Srednje – 8 kočionih zona u krugu, ali samo 2 teže (zavoji 1. i 10.)
Promjena brzina: 44 po krugu – 2904 u utrci
Vremenska prognoza: 20 stupnjeva i oblačno/sunčano
Odabir guma: Soft/Medium/Hard – po prvi puta u sezoni

ONBOARD KRUG