Zvonimir Martinčević: Under F1 cover

Vodič kroz povijest svih sezona Formule 1 (2018.)

Završila je i sezona Formule 1 2018. I ove godine smo imali 21 utrku, što je najviše u 69-godišnjoj povijesti ovoga sporta, baš kao i 2016. Britanski super-vozač Lewis Hamilton je osvojio 5. naslov svjetskog prvaka, a ujedno je Mercedes kao momčad osvojio svoj 5. uzastopni naslov u konstruktorskom poretku. Sjajni su ovo podaci za njemačku tvorničku ekipu, koji su ponovili uspjehe talijanske ekipe Ferrari sa Schumacherom od 2000. do kraja 2004. Ono što je još značajnije; Mercedes je nastavio svoju dominaciju u turbo-hibridnoj eri koja je započela 2014. Ažurirao sam sve utrke u ovoj jedinstvenoj tablici, koju sam vam prvi puta predstavio još krajem 2016. Iz nje se mogu pročitati podaci o tome koliko je bilo odvoženo utrka u cijeloj povijesti Formule 1, na kojim stazama, u kojim zemljama, pod kojim nazivom Velike nagrade (ili Grand Prix-a) su se neke utrke vozile. Može se i vidjeti tko je od vozača osvojio koje godine naslov svjetskog prvaka s koliko pobjeda, a i koja je momčad postala konstruktorski prvak s koliko pobjeda. I sve je ovo uvod u moje uobičajene analize na kraju nekoliko posljednjih godina Formule 1 (Analiza strategije guma u sezoni, Utjecaj rezultata na slobodnim treninzima na rezultate utrka), koje slijede ubrzo.

I nakon sezone 2018. imamo i dalje 33 različita vozača svjetskih prvaka Formule 1. Nico Rosberg je još uvijek posljednji „novi“ svjetski prvak iz 2016., dok je Lewis Hamilton svojim naslovima pridodao još jedan – 5., a najbliži po rezultatima ove vrlo neizvjesne sezone mu je bio još jedan svjetski (četverostruki) prvak Ferrarijev Sebastian Vettel. No, barem ne ove godine! Vettel će se morati resetirati i pokušati u sezoni 2019. dostići legendarnog Argentinca Juana Manuela Fangija, ali sad i Hamiltona, koji imaju po 5 naslova. I dalje je na vrhu liste svih vremena Michael Schumacher sa 7 naslova, 91 pobjedom iz 306 startova na Velikim nagradama.

Prisjetimo se svih velikana Formule 1 i pogledajmo u tablici kada su osvajali svoje naslove, s koliko pobjeda u sezoni i s kojim momčadima. Ovaj vodič u obliku tablice će vam sve to pokazati na vrlo jednostavan način, naravno uz neke upute. Radi lakšeg snalaženja izdvojio sam pojedina područja cjelokupne slike na kojima ću vam pojasniti neke od detalja. Najprije bacite pogled na cjelokupnu sliku podijeljenu u kvadrante, ima ih 4 ukupno. Pa, krenimo!

Kvadrant 1

Prvo natjecanje, odnosno Grand Prix, iz francuskog jezika preuzetog naziva za „Veliku nagradu“, održano je na stazi u Silverstoneu, Northamptonshire, u Velikoj Britaniji, 13. svibnja 1950. U povijesti Formule 1 bilo je i nekih utrka, koje nisu bile dio svjetskog prvenstva, poput GP Meksika na stazi Magdalena Mixhuca u Meksiko Cityju 1962. Velika nagrada Meksika je ušla u službeni kalendar tek utrkom 1963. godine. Dotad je ta utrka bila utrka „non-championship F1 race“. Takvih ne-prvenstvenih utrka u ovoj tablici nema.

Što se naziva utrke tiče obično se to odnosi na pojedinu zemlju, ali može se odnositi na regiju ili grad, poput GP Pacifika i dviju utrka održanih na japanskoj stazi Tanaka International Aida circuit (sada Okayama International Circuit) 1994. i 1995. Ja sam tu stazu nazvao jednostavno – Aida, pod kontinent Azija i zemlju Japan. U slučaju GP Austrije naziv staze je umjesto, u ovome trenutku – Red Bull Ringa, unesen naziv prema mjestu održavanja – Spielberg. Razlog unašanja podatka upravo tog, a ne nekog trenutnog (Autodromo Hermanos Rodriguez odnosno Mexico City) ili bivšeg naziva staze je u tome da je samo mjesto ipak bitnije, nego sam naziv staze koji se mijenja s vremena na vrijeme, već prema sponzorima ili u počast nekom od velikana, najčešće iz povijesti Formule1. Upravo se na ovom primjeru staze u Austriji može vidjeti koliko se puta u povijesti taj naziv promijenio: Österreichring (od 1970. do uključujući 1987.), A1 Ring (od 1997. do 2003.), te naposljetku Red Bull Ring (od 2014. do danas). Treba reći i da su se neke od utrka Formule 1 vozile u jednim državama, a istovremeno nosile i naziv Velike nagrade druge države, poput Imole u Italiji i „njezine“ Velike nagrade San Marina (omalene državice usred Italije), ili utrke u Valenciji, Španjolska pod nazivom Velika nagrada Europe, ili Velike nagrade Švicarske 1982. godine održane na francuskoj stazi Dijon-Prenois. Tu je utrka „Indianapolis 500 milja“ koja se vozila između 1950. i 1960. godine, ili npr. GP Detroita na stazi u Detroitu (od 1982. do 1988.).

Same GP utrke su u današnje vrijeme najčešće imenovane prema glavnom sponzoru te utrke, poput posljednje održane utrke „2018 FORMULA 1 ETIHAD AIRWAYS ABU DHABI GRAND PRIX“ na stazi Yas Marina u Abu Dhabiju, skraćeno utrka „Abu Dhabi“. Tako sam pojednostavljeno i unosio sve utrke u ovaj vodič. Prema različitim izvorima navodi se i različiti broj staza, jer zbrku unose staze koje su tijekom vremena geografski pomaknute, jedna ne predaleko, poput utrke Reims-Gueux (1950. i 1951.)(čita se Rans-Gu), koja je „prebačena“ u Reims (1953. do 1966.), pa sam ju stavio u tablicu kao dvije odvojene staze, iako…Dakle, po mom u povijesti svjetskih prvenstava Formule 1 do danas se u službenom kalendaru vozilo na ukupno 72 staze. Neke utrke su se u povijesti održavale, ili još održavaju i preko 60 godina, poput Monze (68 puta uključujući i 2018.) ili Monte Carla (65 puta). Čast zbog toliko održanih utrka na jednoj stazi, bez obzira na povremene promjene konfiguracija staze iskazana je u tablici u crvenoj boji. Dok 50 utrka i više, poput Silverstonea (točno 52 puta) zelenom bojom.

Utrke do 50 puta održane poput Nürburgringa (40 puta) označene su tamno plavom, do 40 utrka žutom, do 30 utrka svijetlo plavom, do 20 rozom, do 10 bijelom bojom. Drugi stupac je – kontinent, treći stupac – zemlja, peti stupac je broj održanih utrka na pojedinoj stazi. Potom slijedi dio u kojem gore stoji na vrhu podatak da se utrke Formule1 između 1950. i 1957. nisu računale u poretku konstruktora, tek je 1958. odlučeno da će se i taj naslov dodjeljivati onoj momčadi koja sakupi najviše bodova tijekom jednog prvenstva, pa je tada prvi puta naslov u kategoriji konstruktora odnijela momčad Vanwalla iz Velike Britanije sa 6 pobjeda (strelica iznad je godina u kojoj je taj naslov osvojen) . Primjetit ćete, vrlo se često pogrešno misli da je onaj vozač koji je osvojio vozački naslov svjetskog prvaka, ujedno osvojio (njegova momčad) i naslov u kategoriji konstruktora. To nije bio slučaj 10 puta u povijesti svjetskih prvenstava Formule1, pa je tako npr. 1958. godine vozački prvak bio Mike Hawthorn iz Velike Britanije sa samo 1 pobjedom u sezoni, i to u bolidu Ferrarija, a talijanska marka je te godine osvojila ukupno 2 pobjede (drugu pobjedu za Ferrari je osvojio Peter Collins). Te godine za Vanwall su vozili Tony Brooks, Stirling Moss (u jednom dijelu sezone) i Stuart Lewis-Evans. Oni su osvojili ukupno te godine za Vanwall 6 pobjeda, no imali su svaki od vozača pojedinačno manje bodova na kraju od prvaka Hawthorna u Ferrariju. Da li vas to podsjeća na nešto? U pravu ste, upravo je otac svjetskog prvaka za 2016., Keke Rosberg 1982. godine osvojio prvenstvo u Williams-Ford Cosworthu sa samo 1 pobjedom, i te je godine konstruktorski naslov odnijela druga momčad – Ferrari s 3 pobjede. No, njegov sin Nico je sve to ispravio i s Mercedesom uzeo naslov sa svojih 9 pobjeda, dok je njegova momčad te godine imala ukupno 19 pobjeda. Lewis je osvojio njih 10, ali je imao na kraju manji zbroj bodova od Nice; 385 prema 380.

Treba reći i da sam unio naziv momčadi npr.Williams, ali i proizvođača motora npr.1982. Ford Cosworth, da bi bilo još jasnije bolid je nosio naziv – Williams-Ford Cosworth, jer su neke momčadi imale bolide sa samo jednim imenom kao u slučaju Ferrarija, Mercedesa, Renaulta. Naravno, to je zato jer nije trebalo napominjati o kojem se motoru radi, dakle – Ferrarijevom, Mercedesovom ili Renaultovom. Na isti način kao i staze sam obojio i kućice s vozačima i konstruktorima te godine, dolje desno u kvadrantu 3. nalazi se raspored boja za broj osvojenih naslova svjetskog prvaka, tako je Michael Schumacher sa 7 osvojenih titula obojan crvenom bojom. Slično je i s konstruktorima, samo sam Mercedes s 5 naslova obojio u rozu. Ispod vozača su 3 reda kućica; prvi red je godina prvenstva, tako je 1950. označena kao „50.“, ispod je kućica s ukupnim brojem utrka održanih te sezone (1958. ih je bilo ukupno 11). Ispod je redni broj sezone svjetskog prvenstva. Dolje slijedi, zanimljivi i najsloženiji dio, barem je to tako meni bilo kada sam unosio podatke za apsolutno sve utrke od 1950. do 2018., ne brinite unosit ću dodatne kolone kako se godine budu nizale!

Dakle, ukupno je bilo do danas 69 sezona svjetskog prvenstva Formule 1. Iduća je 70. – jubilarna! Idemo dalje, odnosno dolje, plava kućica s brojem 1 znači da je te godine održana utrka na pojedinoj stazi, bijela prazna kućica znači suprotno – te godine nije. Tu su i crne kućice s brojem 1, što znači da je npr. 1960. na stazi Spa-Francorchampsu za vrijeme službenog GP vikenda poginuo netko od vozača (ne nužno za vrijeme utrke). Te godine na Spa su poginula dvojica vozača: Alan Stacey (Velika Britanija) u momčadi Lotus i Chris Bristow (VB) u momčadi Cooper. Prema dostupnim podacima ukupno je u povijesti od 1950. do danas preminulo 83 vozača, no neki su poginuli ili u privatnim testiranjima nekih automobila koji nisu imali veze s Formulom 1, službenim testiranjima izvan službenog GP vikenda, u nekim drugim kategorijama utrka automobila. U ukupnom broju poginulih vozača Formule 1 nema nekih od vozača koji su poginuli u prometnim nesrećama nevezano za Formulu 1, kao Brazilac Carlos Pace u avionskoj nesreći 1977., dok su neki, poput švicarske legende Formule 1 Gianclaudija Giuseppea “Claya” Regazzonija, kojeg sam osobno upoznao 2005. u Mauritaniji tijekom utrke Dakar, poginuli u „normalnom“ prometu 15. prosinca 2006. na autocesti A1 kod Parme zabivši se u stražnji dio kamiona vozeći u tom trenutku samo 100 km/h (svejedno, jako nam nedostaje Clayov brk. R.I.P.!). Neki od unesrećenih poput Julesa Bianchija u Marussiji ozlijedio se na Suzuki 5. listopada 2014. na GP Japana, ali je od posljedica te nesreće i preminuo 8 mjeseci kasnije 17. srpnja 2015. To je i razlog zašto je upravo on unesen u ovu tablicu. Mislim da se slažete, zar ne?

Kvadrant 2

U ovom dijelu nalaze se slike svih svjetskih prvaka s ukupnim brojem vozačkih naslova i oznaka njihova državljanstva. Tako je prvi po redu, ujedno i prvi svjetski prvak Formule 1 za 1950. godinu Giuseppe “Nino” Farina iz Italije, s jednim naslovom u Alfa Romeu. Desno od njega u gornjem redu je Argentinac, jedan od najvećih, Juan Manuel Fangio koji je osvojio 5 naslova svjetskog vozačkog prvaka. Njemu se s 5 naslova ove godine pridružio Hamilton. Prvi naslov Fangio je osvojio u Alfa Romeu 1951. Zanimljivo je da je drugi naslov osvojio vozeći te sezone 1954. za dvije marke bolida: prve 3 utrke za Maserati, model 250F, a preostalih 6 utrka za Mercedes-Benz, W196. U tablici se gore može vidjeti kada je Fangio sve osvajao naslove, no bitno je znati da se unos pojedinih prvaka odnosi na redoslijed kada su prvi puta osvojili naslov. I tako dalje sve do posljednjeg, 33. svjetskog prvaka Nice Rosberga za 2016. Između slika vozača prvaka, nalaze se i ikonice bolida s kojim je osvojen vozački naslov, ne nužno i konstruktorski (o tome sam nešto više pisao prije!). Ove ikonice bolida su jako zgodne, jer se na njima vide nazivi pojedinih modela, ali što je meni još simpatičnije, kako su izgledali pobjednički bolidi tijekom 69 sezona službenih prvenstava Formule 1 od 1950. Trebalo je imati m… i voziti se ovim „karocama“, a da to nije bilo nimalo bezopasno svjedoče i prethodno objavljene moje analize u ovoj kolumni pod nazivima Evolucija prosječne brzine na stazama Silverstone i Monte Carlo iz kojih se vidi i podatak da su na Silverstoneu 1954. godine vozili cca.225 km/h prosječno. Danas je prosječna brzina na toj stazi cca. 237 km/h. Dakle, tek malo sporije nego prije 60-tak godina.

Još je indikativnije iz tablice vidljivo da je broj smrtnih slučajeva za vrijeme održavanja GP utrka na pojedinim stazama puno intenzivniji u ranijoj povijesti Formule 1, to je zbog tada vrlo niske ili nikakve razine sigurnosti F1 bolida, a da ne kažem da su se kacige počele upotrebljavati „pod obavezno“ tek 1953. I to kakve – kožne. Sve se crni, nažalost! Eh da, najpogubnija staza po ovim kriterijima je u povijesti Formule 1 njemački Nürburgring s 4 poginula vozača. Legendarni Niki Lauda je 1976. na toj stazi umalo zauvijek zaglavio nakon izlijetanja sa staze i požara njegovog Ferrarija. Treba reći da je i sam Lauda tjedan dana uoči utrke te godine inzistirao da vozači bojkotiraju tu 23 kilometara dugu stazu zbog sigurnosnih razloga. SIC, kakav peh! Toliko o njemačkoj sigurnosti! Najsmrtonosnija godina u Formuli 1 je prema mojoj tablici godina 1958. s 3 smrtna slučaja (na Nürburgringu je poginuo te godine Peter Collins (VB) u Ferrariju, na stazi u Reimsu Luigi Musso (I) u Ferrariju, te u Maroku na stazi Ain-Diab, Stuart Lewis-Evans (VB) u Vanwallu. Najviše je vozača Formule 1 u povijesti poginulo u bolidu momčadi Ferrari, njih petorica ( 1958. Peter Collins (VB), iste godine Luigi Musso (I), 1961. Wolfgang von Trips (Njemačka), 1967. u Monte Carlu Lorenzo Bandini (I), te naposljetku, iskreno se nadam i zadnji ikada, i legendarni Gilles Villeneuve 1982. za vrijeme kvalifikacija za GP Belgije na stazi Zolder udarivši u sporijeg na stazi Jochena Massa. Gilles je odletio iz automobila nekih 50-tak metara u ogradu. Za Gillesom je čak i legendarni Enzo, otac Ferrarija, prema legendi – plakao! U Lotusu njih trojica. No, treba reći i da je u povijesti Formule 1 od 1950. Ferrari jedina momčad koja je nastupala na svim dosad održanim prvenstvima, njih 69. Sukladno tomu, bila je i veća „šansa“ da neki vozač pogine upravo u njihovom bolidu, iskreno rečeno.

Bolidi će vas podsjetiti i na neka već odavno zaboravljena vremena i dizajn. Sjećate li se Tyrell-Ford Coswortha 003 iz 1971. trostrukog svjetskog prvaka Jackieja Stewarta? Ili vam je osobno draži Williams-Ford Cosworth FW08 iz 1982- Kekea Rosberga? Meni se čini da su kacige vozača „stršale“ 70-tih i ranih 80-tih iz cockpita poput lopte za pilates, pa su bolidi u odnosu na kacige vozača izgledali puno manji, no bili su i kraći od današnjih bolida. Prosudite sami. Zanimljivo je da je 12. svjetskom prvaku Austrijancu Jochenu Rindtu (Lotus-Ford Cosworth) 1970. nakon smrti na stazi u Monzi (4 utrke do kraja prvenstva) posthumno dodijeljen naslov na kraju te sezone, jer je imao 5 bodova više od drugoga te godine – Jackyja Ickxa u Ferrariju.

Kvadrant 3

Ovaj dio je složeniji, jer sam tu „ugurao“ listu ukupnih pobjeda 21 vozača („Wins“). Tu je na vrhu liste svih vremena, sve do ove godine se činilo da je malo vjerojatno da će ikada biti premašen, Nijemac Michael Schumacher s 91 pobjedom, ali Lewis Hamilton je ove godine nanizao još 11 pobjeda i Šumi mu bježi još samo njih 18. Na toj listi se nalazi i legendarni Stirling Moss iz Velike Britanije sa 16 pobjeda na Grand Prix-ima, no on jedini od svih na listi najboljih nikada nije osvojio vozački naslov. Još je živ i ima 89 godina. Na toj listi svih vremena su i crvenom bojom označeni vozači koji se još uvijek natječu u Formuli 1. Iz poštovanja, još nisam obojao „u crno“ Fernanda Alonsa, koji izgleda da je odvozio u Abu Dhabiju svoju posljednju 312. utrku Formule 1 u karijeri. Ali, tko zna, i Kimi se vraćao, i još poneki, zar ne? Zasad ide odraditi WEC prvenstvo, ali i Indy500, ne bi li osvojio kao drugi vozač u povijesti „trostruku krunu“. To je prije njega učinio samo legendarni Graham Hill, a uključuje pobjede na 24 sata LeMansa (WEC), VN Monaka (F1) i Indy500 (IndyCar). Zbog preskučenog prostora (minimalno 14 pobjeda) tu nisu stali još neki od velikana, no mislim da je i ovo dovoljno. A, treba i reći da ubacivanjem ovih triju tablica nisam „ugrozio u tablici“ neke od utrka. Druga tablica („Poles“) je tablica najboljih 19 vozača po broju osvojenih „pole positiona“, najmanji broj PP-a je 16. Prvi je na listi Lewis Hamilton s 83, drugi je Michael Schumacher sa 68, treći je Ayrton sa 65. (Napomena: najbrži krug u Q3 ne mora biti nužno i najbrži uopće krug odvožen u kvalifikacijama, ali tako se uobičajeno misli kada se govori o pole positionima) . I u toj tablici su u crveno obojani još aktivni vozači (Alonso je još uvijek na njoj!). Tu su i još dvojica: René Arnoux i Stirling Moss jedina dvojica koji nisu nikada, nažalost bili i svjetski prvaci.

Eh, treća („Constr.“)… tu sam stavio i konstruktorske svjetske naslove. Prvi je Ferrari sa 16 naslova, a u crvenoj boji su i godine kada je ujedno i neki njihov vozač bio svjetski prvak. Crnim brojkama su označene godine, kada njihovi vozači nisu osvojili i vozački naslov. Nadam se da Ferrari neće tako uskoro opet biti konstruktorski prvak, jer sam onda u problemu s prostorom u tablici. Ma, samo se šalim, već sljedeće godine Ferrari će opet biti na vrhu! Mercedes je ove godine s 5. uzastopnim naslovom na 5. mjestu, s 2 naslova iza Lotusa. Znam reći ćete, da je Mercedes osvojio i naslov 1955., ali tada nije bilo konstruktorskog naslova u konkurenciji. I opet je u crvenom ona momčad, koja je još uvijek aktivna. Sasvim dolje lijevo je i tablica boja za, gore navedene vozače prvake, odnosno koliko su puta bili ukupno prvaci. Crvenom je označen vozač (gore) sa 7 naslova – Michael Schumacher. Ispod liste pobjeda je dijagram koji govori kako se u povijesti Formule 1 kretao broj utrka po sezonama. Najmanje ih je bilo u dvije sezone: 1950. i 1955. samo po 7, a najviše 2016. i 2018. – čak 21 utrka. Između 1984. i 1994. ih je bilo konstantno njih 16, i tako dalje. Vidjet ćemo hoće li ovaj broj sljedećih sezona povećati, sukladno najavi novog vlasnika Formule 1 Liberty Medie da će utrka biti čak i 25 u jednoj sezoni. No, jasno je da je i 2019. „još uvijek samo“ 21 utrka u kalendaru. Američka posla, ali ‘ajde da i to čudo vidimo!

Kvadrant 4

Na kraju, tu je i posljednji kvadrant, u kojem je kod Lewisa Hamiltona unesen i njegov 5. naslov.

Iznad ova dva reda vozača su i svi F1 bolidi vozača, koji su osvajali svjetski vozački naslov te godine. Tu je i ukupni broj odvoženih utrka u povijesti svjetskih prvenstava od 1950., a ukupno je do sada odvoženo 997 službenih utrka. Prema kalendaru za 2019. tisućiti Grand Prix će se voziti u Šangaju u Kini. Nije da je Liberty Media presretna, ali tu se jednostavno ništa ne može napraviti. Lijevo od vozača su unesene i utrke iz kalendara za 2019. u rozoj boji.

Azerbajdžan je nakon 2016. kada je prvi puta vožena utrka ulicama Bakua pod nazivom GP Europe odlučio već 2017. svoju utrku nazvati GP Azerbajdžan i tako će biti do daljnjeg! A već 2020. ćemo imati GP Vijetnama u Hanoju, i kako sada stvari stoje, i utrku u Miamiju ili Las Vegasu. Utrka u Austinu na stazi COTA ostaje GP SAD-a, a pod kojim će se nazivom imenovati druga utrka na teritoriju SAD-a još ne znamo.

Za sve zagrižene ljubitelje Formule 1 ovaj vodič bi se trebao moći „isplotati“ na A0 format, uokviriti i staviti na zid, jer bi se tako svi podaci mogli puno lakše iščitati, u svakom slučaju bolje nego na kompu. Nadam se da vam se sviđa moj ažurirani Vodič kroz povijest staza i utrka Formule 1 od 1950. do 2018., i nekako mi se čini da je tu puno toga od bitnoga za bolje razumijevanje nama jednog, ako ne i najdražeg sporta – Formule 1.

Vaš,
Zvonimir Martinčević

F1puls je otvorio svoj webshop. Jednostavno, brzo i jeftino do majica s F1 motivima.Legends live forever- Pogledaj majice i cijene
- Najprodavanija majica

Komentiraj

11 komentara

  1. Zvonimir Martinčević novinar Negativno ocijenjen komentar. Prikaži

    Hej dečki,
    hvala na komentarima, od srca!
    Za sve one koji će si ovu tablicu isplotati, pričekajte koji trenutak da napravim jednu promjenu.
    U 2019. sam stavio kućicu u roza boji pod VN Brazila i Sao Paulo i Rio. Naravno, nema Ria!
    Ništa se ne mijenja, ali da budem precizan do kraja.



    3

    0
  2. Crash Donator Negativno ocijenjen komentar. Prikaži

    Odlicno.. Kako kazes, A0 format.. Praznog zida ima :)



    1

    0
  3. ruzinavi Negativno ocijenjen komentar. Prikaži

    Svaka čast!


    0

    0
  4. Ayrton S Negativno ocijenjen komentar. Prikaži

    Zvonimire bas si se potrudio.
    Svaka cast!


    0

    0
  5. zelot Donator Negativno ocijenjen komentar. Prikaži

    legendo svaka cast na tablici. pregledno, objasnjeno, slikovito, sazeto… ma prva liga ;)


    0

    0
  6. Vettel-Ferrari Donator Negativno ocijenjen komentar. Prikaži

    Svaka čast na radu i trudu Zvonimire! :klanjam: :D


    0

    0
  7. Berislav Donator Negativno ocijenjen komentar. Prikaži

    Čestitke na trudu za ovaj odličan rad!


    0

    0
  8. Frantic Donator Negativno ocijenjen komentar. Prikaži

    Bravo Zvoc, još jednom :klanjam: :pivo:



    1

    0
  9. Dean 13 Negativno ocijenjen komentar. Prikaži

    Svaka čast momci. Samo naprijed tako 😊



    1

    0
  10. Sarma Donator Negativno ocijenjen komentar. Prikaži

    Svaka čast na trudu i volji 👍👌



    1

    0
Povratak na vrh

Čitaj portal bez reklama i doniraj za život servera

Vaše korisničko ime na F1pulsu:

Anketa

Kad ste počeli gledati Formulu 1?

Rezultati

Loading ... Loading ...