Zimska stanka, 20. dan: Bodovni sustavi (1950.-1990.), 3. dio

Izdvojeno

Crankshaft

Prije 6 godina 6 min 7 komentara

U drugom nastavku serijala koji opisuje bodovne sustave kroz povijest Formule 1 došli smo do prvog slučaja u kojima vozač i momčad s najviše bodova nisu postali prvaci te sezone. Naslov svjetskog prvaka 1964. je osvojio John Surtees iako je više bodova od njega osvojio Graham Hill. Među konstruktorima je te godine naslov odnio Ferrari, mada je više bodova osvojila ekipa BRM. Isto se dogodilo i naredne sezone; Lotus Climax je postao ekipni prvak, ali više je bodova u sezoni osvojio BRM.

1967. – 1978.

U ovim je sezonama vozačko i momčadsko prvenstvo bodovano na puno više utrka nego prije, ali uz određena pravila. Najkraće rečeno, u jednom i u drugom dijelu sezone se vozačima/momčadima nije bodovala po jedna utrka (najlošija). Ili, bodovalo se x od y utrka u prvom dijelu sezone, te x od y utrka u drugom dijelu sezone. Bodovni sustav je bio isti kao i prije (9-6-4-3-2-1), a ekipne bodove je donosio samo bolje plasirani vozač nedjeljom (isto kao i prije).

1967. je sezona imala 11 utrka, a bodovalo se njih 9, i to tako da se ocjenjivalo najboljih pet od prvih šest utrka, te najbolje četiri od zadnjih pet utrka. Svjetski prvak je bio Denny Hulme s 51 bodom, ispred Jacka Brabhama s 46 i Jima Clarka s 41. Da su se bodovale i preostale dvije utrke, situacija bi u poretku ostala ista, osim što bi Brabham imao dva boda više.

Konstruktorski naslov je osvojio Brabham Repco sa 63 boda (67 u svim utrkama), ispred Lotus Forda s 44 i Cooper Maseratija s 28.

1968. se bodovalo na isti način, a sezona je imala 12 utrka (najboljih pet od prvih šest, i najboljih pet iz posljednjih šest). Stanje se u poretku vozača i ekipa ne bi promijenilo bodovanjem svih utrka. Prvak je postao Graham HiIl s 48 bodova, a ekipni Lotus Ford sa 62 boda.

1969. je bodovano 9 od 11 utrka istim načinom, ali prvaci se ne bi promijenili da je bilo drugačije. Naslov je otišao u ruke Jackieja Stewarta s uvjerljiva 63 boda, a ekipni Matri Ford sa 66 bodova ispred Brabham Forda s 49 (51 za bodovanje svih utrka).

Od 1970. do 1978. nije bilo slučajeva da je prvak postao netko s manje bodova kroz cijelu sezonu. Kod vozača su to bili redom Jochen Rindt s 45 bodova, Jackie Stewart sa 62, Emerson Fittipaldi sa 61, Jackie Stewart sa 71, Emerson Fittipaldi s 55, Niki Lauda sa 64.5, James Hunt sa 69, Niki Lauda sa 72 i Mario Andretti sa 64.

Među konstruktorima je 1970. to bio Lotus Ford s 59 bodova, ispred Ferrarija s 52 (odnosno 55). 1971. je naslov osvojio Tyrrell Ford sa 73 boda, a četvrtoplasirani March Ford bi Ferrariju uzeo treće mjesto zahvaljujući jednom bodu više da su se kojim slučajem bodovale sve utrke. 1972. je slavio Lotus Ford sa 61 bodom (McLaren bi na trećem mjestu imao dva boda više, ali nedovoljno da ugrozi Tyrrell), zatim 1973. Lotus Ford s 92 (96) ispred Tyrrell Forda s 82 (86), 1974. McLaren Ford sa 73 (75), 1975. Ferrari sa 72.5 ispred Brabham Forda s 54 (56), 1976. Ferrari s 83 ispred McLaren Forda sa 74 (75), 1977. Ferrari s 95 (97) i 1978. Lotus Ford s 86.

1979.

Od ove je godine uvedena još jedna promjena bliže aktualnom sustavu bodovanja. Bodovano je samo osam od 15 utrka sezone (četiri iz prvih sedam, i četiri iz zadnjih osam) za vozače, ali su se konstruktorima bodovale sve utrke i to svim svojim vozačima.

Naslov prvaka je osvojio Jody Scheckter s 51 bodom (60), ispred Gillesa Villeneuvea s 47 (53) i Alana Jonesa s 40 (43). Nešto niže u poretku bi sedmoplasirani Carlos Reutemann dobio Depaillerovo šesto mjesto da su se bodovale sve utrke za vozače zahvaljujući tri boda više (25-22, inače 22-22). Konstruktorski naslov je odnio Ferrari sa 113 bodova.

1980.

Vozačima se ovoga puta bodovalo 10 od 14 utrka istim sistemom, s po dvije manje u svakom dijelu sezone. Konstruktorima se, isto kao i prethodne sezone, bodovalo sve. Prvak je postao Alan Jones sa 67 bodova (71), ispred Nelsona Piqueta s 54 i Carlosa Reutemanna s 42 (49).

Momčadski je prvak postao Williams Ford sa 120 bodova.

1981. – 1990.

Neovisno o broju utrka u kalendaru, vozačima se sljedećih 10 godina bodovalo točno 11 najuspješnijih utrka, a konstruktorima (svi vozači) sve utrke.

U prve četiri sezone ovog perioda promjena u vozačkom poretku ne bi bilo, a naslove su redom osvajali Nelson Piquet s 50 bodova, Keke Rosberg s 44, Nelson Piquet s 59 i Niki Lauda sa 72.

Momčadske naslove su redom osvajali Williams Ford s 95 bodova, Ferrari sa 74, Ferrari s 89 i McLaren TAG sa 143.5.

1985. je naslov prvaka odnio Alain Prost sa 73 boda (76), ispred Michelea Alboreta s 53. Momčadski naslov je osvojio McLaren TAG s 90 bodova.

1986. prvak je postao Alain Prost sa 72 boda, ispred Nigela Mansella sa 70. Bodovanjem svih utrka oba vozača bi zaradila dodatna dva boda. Ekipni prvak je bila Williams Honda sa 141 bodom.

1987. naslov pripada Nelsonu Piquetu sa 73 boda (76) ispred Mansella sa 61 bodom, a konstruktorski još jednom Williams Hondi sa 137 bodova.

Na red konačno dolazi i 1988. u kojoj drugi puta u povijesti svjetski prvak nije bio vozač koji je osvojio najviše bodova kroz cijelu sezonu. Naslov je odnio Ayrton Senna s 90 bodova, odnosno tri više od Alaina Prosta. Brazilcu je to pošlo za rukom jer mu se bodovalo osam pobjeda i tri druga mjesta, dok se Francuzu bodovalo sedam pobjeda i četiri druga mjesta.

Ali, da su se bodovale sve utrke prvenstva, naslov bi otišao u ruke Alainu Prostu zahvaljujući osvojenih 105 bodova naspram Sennina 94. Francuz je te sezone imao dva odustajanja, sedam pobjeda i sedam drugih mjesta, dok je Brazilac jednom diskvalificiran, dva puta odustao (jednom klasificiran na 10. mjestu), uz još osam pobjeda, tri druga mjesta, jedno četvrto i jedno šesto mjesto.

Konstruktorski prvak je svakako postala McLaren Honda sa 199 bodova, ispred drugoplasiranog Ferrarija sa 65.

1989. je prvak postao Alain Prost sa 76 bodova (81), ispred Ayrtona Senne sa 60. Momčadski naslov je otišao u ruke McLaren Hondi sa 141 bodom.

1990. godine, posljednje u kojoj se vozačima nisu bodovale sve utrke, naslov je osvojio Senna sa 78 bodova, ispred Alaina Prosta sa 71 (73) i Nelsona Piqueta s 43 (44) boda. Momčadski naslov je osvojila McLaren Honda sa 121 bodom.

 

Sezona Prvak Prvak u slučaju bodovanja
svih utrka
1964. John Surtees Graham Hill
1988. Ayrton Senna Alain Prost
Sezona Prvak Prvak u slučaju
bodovanja svih utrka
1964. Ferrari BRM
1965. Lotus Climax BRM

Odgovor

7 komentara

  1. Niki Lauda
    coso Prikaži
    • 2313 d, 21:41

    199 – 65, pa Mercedes je mala beba za ovu dominaciju!
    p.s. nagradna igra – Rosberg me uništio



    2
    2

    0
    • Honda
      zekohonda Donator Prikaži
      • 2313 d, 23:16

      Moze pojasnjenje?


      0
      0

      0
    • David Croft
      Frantic Donator Prikaži
      • 2312 d, 10:52

      @coso
      Ako pretvoriš sezone 2014-2016 u sistem bodovanja kakav je bio 1988, dobiješ slijedeću situaciju:

      2014. – Merecedes 233 – Red Bull 96
      2015. – Mercedes 238 – Ferrari 117
      2016 – Mercedes 253 – Red Bull 124

      Tako da ako uzmeš neke faktore u obzir (npr. da je 1988. Mclaren vozio možda i najjači tandem – mislim kao tandem – ikad, te da je Rosberg bio loš 2015, a takođe 1988. je bila jedna sezona, a Benz je imao 3 zaredom, itd…..), ne stoji baš tvrdnja da je Mercedes “mala beba”.



      3
      3

      0
      • Niki Lauda
        coso Prikaži
        • 2312 d, 12:07

        Slažem se, mislio sam na dominaciju u jednoj sezoni (@zekohonda) a i možda sam malo pretjerao ali upalo mi je u oči da su osvojili 3x više bodova što nisam do sada znao, ipak sam u to vrijeme još punio pelene.


        0
        0

        0
  2. David Croft
    Frantic Donator Prikaži
    • 2312 d, 10:31

    Ah evo i “ludih 70-ih”. :mrgren:
    Kao i te famozne 1988.
    Ali, jbga, bodovanje bilo kakvo je bilo.



    1
    1

    0

Pročitajte više o idućim temama:

Reagirajte na ovaj sadržaj:

Novo na forumu Otvori

Bok, internet se promijenio. Sadržaj, vrijeme, znanje i rad uložen u portal koštaju i bez vaše pomoći - ove zajednice više ne bi bilo.

Ako cijeniš što radimo svaki dan već 8 godina, podrži nas tako da postaneš pretplatnik ili doniraš iznos po volji.

Pretplati se Doniraj jednokratno

Stvaramo uspomene zajedno!

Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.

Kontaktiraj nas

Medijska prava

Sve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.

Pridruži se

Pulsmedia

Slijedi nas

© Pulsmedia, guramo od 2015.