Dobrodošli u Azerbajdžan!

Izdvojeno

Luka Maloić

Prije 8 godina 7 min 10 komentara

Azerbajdžan

Formula 1 po prvi puta dolazi u Azerbajdžan koji će ugostiti Veliku nagradu Europe. Ovo je prvi posjet najvećeg svjetskog cirkusa gradu Bakuu, ali ovaj grad već ima iskustva sa motorsportom. Između 2012. i 2014. godine, Baku je ugostio internacionalne GT utrke. Sada je došlo vrijeme da F1 projuri ulicama glavnog grada ove države. Upoznajte se detaljno s Republikom Azerbajdžan i glavnim gradom Bakuom kako bi vam postali barem malo bliži.

Opće informacije o Azerbajdžanu

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbajdžanska eksklava “Nahičevan” graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.

Azerski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbajdžanu su šijiti. Neovisnost je Azerbajdžan proglasio 30. kolovoza 1991. nakon raspada SSSR-a. Površina zemlje iznosi 86.600 km2, a ukupno u njoj živi 9.164.600 milijuna ljudi. Nacionalna valuta je manat, a predsjednik republike je Ilham Alijev.

Oko polovine teritorija zauzimaju planine. Masiv Kavkaz (4 480 metara) diže se sjevernom, a Mali Kavkaz (3 722 metara) s Karabaškim visočjem u jugozapadnom dijelu republike. Obala Kaspijskog jezera je slabo razvedena. Klima je kontinentalna, a ponegdje suptropska. Prosječne temperature su 3,5° C u siječnju i 25° C u srpnju. Prosječna količina oborina u ravnicama iznosi između 200 mm i 300 mm. Glavne rijeke su Kura i Aras. Oko 40% državnog teritorija je planinskog karaktera, a prosječna nadmorska visina iznosi oko 400 m. Između visokih planinskih lanaca na sjeveru, zapadu i jugu, u središnjem dijelu zemlje smjestila se prostrana Kursko-araksinska nizina (najveća u Zakavkazju ). Središnji dio nizine prati tokove Kure i Araks i dijeli se na 5 manjih nizina. Predstavlja južni produžetak središnje nizine u vidu uskog pojasa niskog zemljišta između Talis i Kaspijskog jezera. Rijeka Kura je najznačajnija rijeka Azerbejdžana koja protječe središnjim dijelom države. Izvire u gruzijskim planinama, a ulijeva se u Kaspijsko jezero koje ima strateški značaj za Arzebejdžan, posebno zbog pomorskog prometa, ribolova i velikih resursnih nalazišta nafte i plina. Azerbajdžan izlazi na Kaspijsko more u dužini od oko 400 kilometara.

Prema posljednjem popisu iz 2009. (9 165 000 stanovnika), najviše ima Azera, 91,6%. Među značajnije nacionalne manjine spadaju Lezgi, kojih ima 2%, potom Armenci i Rusi kojih ima 1,35% te Tališi kojih ima 1,26%. Gotovo svi Armenci žive u faktički neovisnom Gorskom Karabahu, koji je predmet spora između Armenije i Azerbajdžana.

Nacionalni sastav Azerbajdžana znatno je izmijenjen nakon rata u Gorskom Karabahu. Gotovo svo armensko pučanstvo je protjerano, izuzev na području gotovo neovisnog Gorskog Karabaha. Istovremeno je protjerano i svo azersko pučanstvo s područja Armenije i Karabaha. Prema vjerskom sastavu, 93,4% pučanstva Azerbajdžana su muslimani. Od toga, 85% njih su šijiti, a 15% suniti. Kršćana ima 4,8%. Među njima najbrojniji su pripadnici Ruske pravoslavne Crkve koji čine 2,5% ukupnog pučanstva, te potom pripadnici armenske apostolske Crkve, koji gotovo isključivo žive u Gorskom Karabahu i čine 2,3% ukupnog pučanstva Azerbajdžana.

Azerbajdžan je  punopravni član UN-a , OESS-a , Vijeća Europe , NATO programa Partnerstvo za mir i Pokreta nesvrstanih . Ima status promatrača u STO-u , a svoj ured u zemlji ima i Europska komisija EU -a.

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda , Azerbajdžan je jedna od najboljih zemalja za biznis i najbogatija država regije južnog Kavkaza .

Baku

Baku je glavni grad Azerbajdžana. Prema službenim podacima broj stanovnika je 2.122.300 (2012), međutim zbog velikog priljeva izbjeglica smatra se da je ta brojka zapravo dvostruko veća. Baku je nastao na mjestu koje je naseljavano stotinama godina prije Krista , dok prvi pisani izvori o gradu potječu iz 6. stoljeća. Od 2000. godine stari dio Bakua uvršten je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Uglavnom se vjeruje kako je Baku dobio ime od perzijske riječi Bād-kube (باد-که ), tj. “Vjetroviti grad”, ili pak “Baghkuh” (باغ), tj. “Božje brdo”. Neki znanstvenici tvrde kako Baku datira u 7., a drugi u 12. stoljeće pr. Kr.  No, sigurno je kako se Baku spominje u 6. stoljeću kao mjesto “Doma vatre”, važnog perzijskog svetišta zoroastrizma.

Nafta je otkrivena u predgrađu “Bibi-Hejbat” 1846. godine, a organizirana eksploatacija je otpočela 1872. godine. Zahvaljujući mnogim privatnim europskim tvrtkama, uz Baku je počeo nicati veliki industrijski kompleks poznat kao “Crni grad” i početkom 20. stoljeća čak pola svjetske nafte je dolazilo iz Bakua.

Dana 28. travnja 1920. godine, Crvena armija je okupirala Baku i ponovno uspostavila boljševičku vlast nakon čega je Baku postao prijestolnicom Azerbajdžanske SSR, sve do 1991. godine i osamostaljenja Azerbajdžana čiji je danas glavni grad.

Baku nudi veliku lepezu kulturnih događanja, te povijesnu i umjentičku baštinu međunarodnog značaja. U gradu se nalazi mnogo muzeja, uglavnom povijesti i umjetnosti. Njegove kulturne vrijednosti su prepoznate 2009. godine kada je bio proglašen “Islamskim gradom kulture”. U Baku je održano i Eurovizijsko natjecanje u plesu 2010. godine. Od kulturnih institucija najvažnije su: Azerbajdžanska državna filharmonija, Azerbajdžanska državna akademska opera i kazalište te Azerbajdžansko Kino. Od festivala tu su: Internacionalni filmski festival, Internacionalni Jazz festival, Festival Novruza, Gül Bayramı (“Festival cvijeća”) i Državni kazališni festival.  U gradu je održan 57. festival Pjesme Eurovizije 2012.

Arhitektura Bakua je svjetski poznata, od Starog grada (İçəri Şəhər) s povijesnim građevinama, do modernih građevina i prostranog plana do gradske luke. Prije Drugog svjetskog rata nastalo je najviše građevina u eklektičnom stilu europskog historicizma kao jedinstven spoj utjecaja Istoka i Zapada. Zbog toga je prozvan “Pariz Istoka”. Kasna moderna i postmoderna arhitektura javlja se 2000-ih, te zahvaljujući gospodarskom razvoju staklena pročelja niču širom grada (poput “SOCAR Tornja” ili “Plamenih tornjeva”). Stari grad Bakua ili Unutarnji grad (azerski jezik: İçəri Şəhər) je povijesno središte Bakua, Azerbejdžanske prijestolnice, koje je 2000. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Zanimljivosti

  • Ako se pitate gdje je otkrivena vatra – odgovor je: u Azerbajdžanu, točnije u spilji Azikh prije 500-700 tisuća godina
  • “Sedam ljepota/ljepotica – popularno je natjecanje u Azerbajdžanu. Odabire see sedam lijepih djevojaka koje moraju u određenom vremenskom rasponu kukičati čarape – pobjednica je ona koja napravi najljepše i najkvalitetnije
  • Čaj je omiljeno piće Azera, a poslužuje se u staklenim posudama kruškastog oblika. Često se zaslađuje i pekmezom.
  • Poznata Norveška obitelj “Nobel”, koja je poznata po istoimenim nagradama za izvanredna postignuća, obogatila se na Azerskoj nafti u 19. stoljeću
  • Garry Kasparov, poznati šahovski velemajstor, rođen je u Bakuu i ovdje je pohađao školu
  • Baku je stoljećima bio važno trgovinsko središte na “putu svile” između Europe, Kine i Indije
  • U 19. stoljeću nakon prve moderne naftne bušotine u svijetu, Baku je postao i dom prvog naftnog tankera u svijetu

O stazi

Ime: Baku City Circuit
Prva utrka: 2016.
Broj krugova: 50
Dužina kruga: 6.006 km/3.737 milja
Dužina do zavoja 1 : 202 metara
Najduža ravnina: 2.1 km – na prilasku zavoju 1 – najduža u kalendaru
Max brzina: 340 km/h – na prilasku zavoju 1
Dužina boksa: 295 metara
Vrijeme potrebno za boks: cca. 22 sekunde
Postotak punog gasa: 56%
DRS zone: 2, na prilasku zavojima 1 i 3
Ključni zavoj: 15 – brzi lijevi zavoj kod kojeg su brzine visoke, a zidovi jako blizu. Zavoj 8 je također zavoj na kojeg treba obratiti pažnju.
Najbrži zavoj: 16. – 170 km/h
Najsporiji zavoj: 8 – 86 km/h
Potrošnja goriva: 2.1 kg po krugu – među najvećom potrošnjom u kalendaru
Zahtjvi ERS-a: VISOKI
Opterečenje kočnica: Srednje
Promjena brzina: 62 po krugu/ 3162 u utrci
Vjerojatnost sigurnosnog automobila: Nedovoljno podataka za kvalitetan zaključak, ali budući da su zidovi blizu i staza je uska, svaki najmanji sudar izazvat će izlazak sigurnosnog auta.
Vremenska prognoza: 24° C / sunčano
Odabir guma: Super mekane/mekane/srednje tvrde – viđeno na VN Rusije


Odgovor

10 komentara

  1. Stefan Bellof
    pigmalion Prikaži

    Moglo bi biti dobro. Ajd vidit’ ćemo. Ovako napamet, bez odvožene F1 utrke, podsjeća me na F1 utrke 80-tih na američkim gradskim stazama poput one u gradu Phoenix, pa čak i na Las Vegas – pri tome mislim na to, koliko je staza uska, i koliko su blizu velike zgrade.


    0
    0

    0
  2. Mercedes
    Jester Donator Prikaži

    Mali ispravak…nije KaspiLJsko već KaspiJsko jezero. Za članak palac gore.


    0
    0

    0
  3. Sebastian Vettel
    senja Prikaži

    Nakon onog videa sa krugom po stazi, odmah sam govorio da ne treba po onome suditi. Iz onog ugla i nismo mogli vidjeti neki dobar pogled na stazu. Mislim da staza uopšte neće izgledati loše.
    A što se Tilkea tiče, njegov posao je da osmisli sve i na i oko staze. Kao što se vidi na videu dana objavljenom prije: http://www.f1puls.com/10370/video-dana-izgradnja-paddocka-u-azerbajdzanu/
    Treba osmisliti i gdje će biti boksovi, tribine, i sve ostalo. I to sve uklopiti uz običnu cestu. Čovjek je najbolji u svom poslu. Da nije, vidjeli bi sigurno i drugih dizajnera. A baš bih volio vidjeti kakav bi posao napravili kritičari tog čovjeka :D


    0
    0

    0
  4. Wolf
    hattrick Donator Prikaži

    Ma bravo Luka, za prste polizat..


    0
    0

    0
  5. Nigel Mansell
    The Simpsons Prikaži

    Uh koliki pravac I kolika brzina!!!
    Sreća pa staza ne ide uz obalu, inače bi neko mogao odletiti u Kaspijsko more. ;)
    Dobra najava tako da ćemo zanemarit Kaspiljsko.
    Biće ovo spektakl ili debakl!?
    Nadam se ovom prvom i da ne prođe u dominaciji Mercedesa, više izravnih okršaja a manje čuvanja guma, goriva I ostalih taktičkih sranja.


    0
    0

    0

Bok, internet se promijenio. Sadržaj, vrijeme, znanje i rad uložen u portal koštaju i bez vaše pomoći - ove zajednice više ne bi bilo.

Ako cijeniš što radimo svaki dan već 8 godina, podrži nas tako da postaneš pretplatnik ili doniraš iznos po volji.

Pretplati se Doniraj jednokratno

Stvaramo uspomene zajedno!

Formula 1 je najbrže rastući sport na planetu, a Pulsmedia najaktivniji hrvatski sportski portal.

Kontaktiraj nas

Medijska prava

Sve fotografije vlasništvo su ekipa Formule 1 ili Pirelli media centra.

© Pulsmedia, guramo od 2015.