Kina, službeno Narodna Republika Kina, država je u istočnoj Aziji.Poznata je kao najmnogoljudnija zemlja svijeta (1.38 milijardi stanovnika), a po veličini površine je treća zemlja na svijetu (iza Rusije i Kanade) i obuhvaća 9.596.960 km².  Glavni grad Kine, u kojemu se nalazi i središte komunističke partije Kine – njihove vlade, je Peking. Država se sastoji od 22 provincije; pet autonomnih regija; četiri direktno kontroliranih gradova u rangu pokrajina (Peking, Chongqing, Šangaj i Tianjin); dvije samoupravne administrativne regije (Hong Kong i Macau) i Taiwana.
Kina se pruža od Tihog oceana na istoku do planinskog lanca Pamira na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4000 km). Osim geografskog položaja i reljefa, na klimu Kine veliki utjecaj imaju i monsuni. Od rujna do ožujka pušu hladni i suhi sjeverozapadni vjetrovi iz sjeverne i srednje Azije, a od ožujka do rujna vlažni jugoistočni vjetrovi s oceana koji donose kišu. Dolinama velikih rijeka prodire utjecaj oceana duboko u unutrašnjost kopna, sve do Mongolije.

Golema riječna mreža Kine pripada porječju Jangcea (18,9%, treća rijeka po duljini na svijetu, 6300 km), Huang Hea – Žute rijeke (7,9%), Xi Jianga, Songhua, Jianga, Liaoa i Amura. Službeni jezik je kineski,a službeno narječje je mandarinsko. Tradicionalna su kineska vjerovanja, koja su okupljala i najveći broj stanovnika: daoizam (taoizam), konfucijanizam i budizam. Ta su se tri filozofsko-religijska sustava kroz povijest međusobno prožimala. U Tibetu je raširen poseban oblik budizma, tibetski budizam.

Od 1978. Kina provodi reforme radi promjene orijentacije na tržišno gospodarstvo. U razdoblju od 1978. do 2002., Kina je uvećavala svoj BDP po prosječnoj stopi od 8,5% svake godine. Godine 2001. imala je BDP od 5500 milijardi USD, tj. BDP po stanovniku je iznosio 4330 USD. Unatoč snažnoj industrijskoj preobrazbi, Kina je ostala pretežito siromašna zemlja s velikim regionalnim razlikama. Najrazvijenije područje je u priobalnom pojasu koji privlači gotovo sva strana ulaganja. Kineske pokrajine znatno se razlikuju po vrijednosti BDP-a po stanovniku (500 USD po stanovniku u Gansuu i Guizhouu, 24.000 USD u Hong Kongu). Glavni poljodjelski proizvodi su: riža, pšenica, kukuruz, ječam, soja, krumpir, lan, konoplja, šećerna trska i duhan. Uzgajaju se goveda, svinje, ovce, bivoli i perad, a značajnu ulogu ima i ribolov. Glavni industrijski proizvodi su: željezo, čelik, cement, brodovi, građevinski materijal, kemikalije, obuća, porculan, plastika, hrana, igračke, namještaj, papir. Uglavnom se izvoze strojevi, elektrooprema, tekstil i konfekcija, oružje, obuća, igračke, računala, ugljen. Glavninu uvoza čine industrijski strojevi, vozila, nafta i derivati, plastika i roba široke potrošnje. Kina najviše trguje s SAD-om, Japanom, Europskom unijom, Tajvanom, Rusijom, Singapurom, Malezijom i Republikom Korejom.

Novčana jedinica je juan (yuan renminbi, oznake Y i CNY; 1 juan = 10 jiaoa = 100 fena)

Šangaj

Šangaj je najmnogoljudniji grad na svijetu u kojemu trenutno živi 24.256.800 milijuna ljudi. Šangaj predstavlja globalni financijski centar i ogromno transportno središte s najprometnijom kontenjerskom lukom na svijetu. Smješten je na delti rijeke Yangtze na istoku Kine. Šangaj svoj uspjeh i nevjerojatan rast duguje idealnom geografskom smještaju koji je stoljećima interesantan i važan gotovo svim silama svijeta. Stanovnici Šangaja oduvijek su se bavili prijevozom tereta i trgovinom, a na važnosti su dobili u 19. stoljeću kada je Europa označila Šangaj kao željenu luku za svoje trgovačke pohode. Iz ribarskog naselja s tekstilnom industrijom, Šangaj je tijekom 19. stoljeća izrasao u važnu luku kao jedan od gradova otvoren vanjskoj trgovini, koja je omogućena Sporazumom iz Nankinga 1842. godine. Grad se razvijao kao središte trgovine između istoka i zapada te je do 1930-ih postao multinacionalni financijski i poslovni čvor Kine i svijeta. Nakon 1990., ekonomske reforme Denga Xiaopinga rezultirale su novim intenzivnim razvojem Šangaja te je 2005. Šangaj postao najveća robna luka svijeta.

Šangaj danas predstavlja svojevrsni spoj istoka i zapada. Posljednjih godina postao je velika turistička destinacija, a turisti u rijekama dolaze posjetiti “Yu Garden, “The Bund”, “City God Temple” i nevjerojatan “Lujiazui neboder”. Bez daha ostavlja i panorama Pudonga, koja uključuje i televizijski toranj Biser Istoka. Šangaj je, možemo slobodno zaključiti, pravi dragulj Kine. Grad se profilirao kao centar za razvoj biotehnologije, informatičkih tehnologija i mikroelektronike. U njemu je sjedište brojnih međunarodnih financijskih institucija. U Šangaju se nalazi najviša zgrada u Kini, Šangajski svjetski trgovački centar visok 492 metra. To je jedini grad u svijetu u kojem redovno prometuje magnetni vlak.

Neki od problema u Šangaju još nisu riješeni, kao što su izuzetna prenaseljenost, buka, zagađenost zraka i rijeke. Grad je 1996. proglašen jednim od ekološki najugroženijih u svijetu. Pojavili su se i socijalni problemi za koje su komunisti od 1949. smatrali da su zauvijek riješeni: nezaposlenost, narkomanija i prostitucija.

Zanimljivosti o  Šangaju

• U Šangaju se  priča Šangajski jezik koji predstavlja jedan od 248 kineskih dijalekata. Ako vam to nije dovoljno, Shanghai ima svoje mini dijalekte. Nije neobično da se stanovnici istog grada, oni sa periferije i oni iz centra, međusobno ne razumiju.
• Planirate li posjetiti Shanghai, najlakši način za obići grad je autobus. Cijena vožnje je 1-2 yuana (2-3 HRK). Na raspolaganju vam stoji fascinantnih 1450 autobusnih linija.
• Lebdeći Magley vlak, koji povezuje Šangaj sa ostalim gradovima dostiže 431 km/h – zanimljivo je to da tijekom vožnje rijetko tko sjedi – svi sa svojim smartphonima čekaju trenutak da pokazivač brzine dosegne tu nevjerojatnu brojku
• Tvrtke se u Šangaju užasno brzo otvaraju i zatvaraju te sele s jedne lokacije na drugu. Nije neobično da u mjesec dana jedna ulica sa poslovnim prostorima izmjeni nekoliko desetaka tvrtki. Stoga je bitno često ažurirati podatke o lokaciji i adresi poslovnih partnera iz Shanghaia.
• Iako slovi kao kao jedan od zagađenijih gradova svijeta – prosječna životna dob u gradu je 83 godine.
• Uz autobusnu, u Šangaju je i najveća mreža podzemne željeznice koja iznosi impresivnih 548 kilometara podzemnih tunela.

Shanghai International Circuit

Izgled same staze, ali i objekata oko nje, inspiriran je i oblikom koji nalikuje na kineski simbol “Shang”. Prevedeno na hrvatski, to možemo shvatiti kao “visok” ili “iznad”. Paddock u kojem su smještene ekipe kreiran je u stilu paviljona u jezeru. Taj izgled inspiriran je drevnim Yuyan vrtovima u Shanghaiu. Cijeli kompleks slavi kinesku prošlost, ali se okreće i budućnosti, sa spektakularnim glavnim tribinama i velebnoj konstrukciji iznad staze i bokseva. Trošak izgradnje cjelokupnog kompleksa iznosio je fascinantnih 450 milijuna dolara. Ljudi koji su posjetili stazu i njen kompleks često govore kako fascinantno dobro opisuje Kinesku kulturu i da je svaki detalj pomno isplaniran i izrađen. Dizajn staze potpisuje  Hermann Tilke.

Staza koja se vozi u smjeru kazaljke na satu sastoji se od 16 zavoja, 9 od njih je desnih. Kompleksi zavoja na ovoj stazi dobili su zanimljiva imena. Staza se, među ostalim, sastoji od dva puža i jedne banane. Puževi predstavljaju kompleks zavoja 1,2 i 3 i kompleks zavoja 11,12 i 13 koji predstavljaju jedinstven test za vozača i automobil. Nakon završetka prvog “puža” staza vodi prema kompleksu zavoja 5, oštrog 6 i 7 koji tvore “bananu”. Nakon drugog “puža” slijedi ravan i dugačak pravac od čak 1,175 metara. Prema BBC Sportu, to je najduži pravac u kalendaru F1. Ulazak u boks pod 90 stupnjeva jedan je od zanimljivijih u kalendaru. Priredio nam je nekoliko incidenata kroz godine. Najslavniji ulazak u boks dogodio se 2007. godine kada je Lewis Hamilton ulazio u boks na istrošenim gumama i zaglavio u pješčanoj zamci. Omiljena staza koštala ga je naslova prvaka. Da nije odustao, postao bi prvi debitant-prvak u povijesti.

Faktopedija

Prva utrka: 2004. godine
Broj krugova: 56 kuga
Dužina kruga: 4.451 km
Pobjednik 2015: Lewis Hamilton, 56 kr., 1:39:42.008s
Pole osition 2015: Lewis Hamilton, 1m35.782s
Najbrži krug 2015: Lewis Hamilton, 1m42.208s (krug 31)

Dužina od starta do zavoja 1: 380 metara
Najduža ravnina: 1.17km
Max brzina: 340km/h na prilasku u zavoj 14
Dužina boksa: 351 metar
Vrijeme potrebno za boks: cca. 21 sekunda
DRS zone: 2 – na prilasku zavoju 1 i 14
Ključni zavoj: Broj 1 – desni zavoj u kojem automobili usporavaju s 300km/h na 80km/h.
Najbrži zavoj: Broj 13 – 220km/h
Najsporiji zavoj: Broj 14 – 60 km/h
Planirani ulasci u boks: Između 12-17 i 34-38 kruga
Vjerojatnost sigurnosnog automobila: 45%
Trenutna vremenska prognoza: 19 stupnjeva i oblačno
Vremenska prognoza za nedjelju: 22 stupnja bez naznaka za kišu

Set up:
Potrošnja goriva: 1.7 kg po krugu
Postotak punog gasa: 55%
Opterećenje kočnica: Srednje – 8 jakih kočionih zona, ali duge ravnine omogućuju dobro hlađenje
Zahtijevi ERS-a: Mali
Promjena brzina: 51 u krugu/2856 tijekom utrke
Odabir guma: Super mekane, mekane i srednje tvrde