1. predsezonski test
3
5
dana,
1
3
sati,
4
7
minuta,
1
0
sekunda

Korisnički panel



Registracija

Novo na forumu

Zvonimir Martinčević: Under F1 cover

Strategija Pit stopova i odabira guma u F1 sezoni 2016 (1.dio)

Gume su oduvijek bile jedna od glavnih strateških odrednica u Formuli1. Sigurno ste se pitali na koji način Pirelli, a naravno, i svaka od F1 momčadi odlučuje koja je najbolja strategija za svaku GP utrku. Koju od guma, u kojem trenutku, na kojoj stazi,… Da li se promjenom pravila za sezonu 2016. u kojoj se izbor mješavina (tvrdoća) guma povećava s dvije na tri po GP vikendu išlo na ruku slabijim momčadima, kako bi se ipak nekako nosile s najboljim na gridu? Pirelli, kao jedini službeni dobavljač guma za Formulu1, uključio je ove sezone i onu najmekšu mješavinu – ultrasoft, pa ih sada za gume za suho imamo čak 5 na izbor. Je li „ljubičasta“ možda ipak stigla prekasno, tek na 6. utrku u kalendaru? Da li je odabir Pirellija bio baš najbolji izbor na svim stazama?

Pirelli je prije tjedan dana objavio svoje podatke o tijeku sezone 2016, i sve to izgleda prilično pojednostavljeno; koliko guma je potrošeno u sezoni, broj pit stopova, najtoplija, nahladnija utrka, najduža, najkraća utrka, koliko je cateringa pripremio Pirelli za vrijeme GP vikenda, tko su im bili VIP gosti, izvještaj s testiranja guma za 2017., koliko kilometara je odvoženo, …

Ipak, kao prvom Hrvatu koji je završio najcijenjeniju školu za gume na svijetu, onu Michelinovu „CEFM“ u Clermont-Ferrandu u Francuskoj (na francuskom), kao i „CEFM“ u Karlsruheu u Njemačkoj (na njemačkom), te brojne druge škole za gume po Europi više su značili Pirellijevi izvještaji, koji su bili dostupni javnosti prije i nakon svake F1 utrke 2016. U svojoj sam „gumarskoj“ karijeri od 20-tak godina (radio sam za Michelin 9 godina), testirao gume na 5 staza iz kalendara Formule1, vozio 4 puta rally Dakar (onaj „afrički“) i diplomirao na strojarskom fakultetu u Zagrebu, pa je i logično da me interesiraju neki detalji skriveniji od očiju javnosti. Napravio sam analizu strategije Pit stopova u sezoni F1 2016, koju vam donosim u dva dijela. Prvi dio, ovaj današnji uobličen u obliku tablice s podacima, naravno, objasniti ću vam detaljno svaki od kvadranata.

Jedna stara izreka iz 1836. – “God Created Men and Sam Colt Made Them Equal!” („Bog je stvorio čovjeka, a Sam Colt ih je učinio jednakima!“) dugo mi se vremena motala po mislima kad sam vidio promjenu pravila za sezonu 2016. Drugim riječima je li namjera Pirellija bila da većim izborom strategija, poglavito za vrijeme same utrke, pomogne onim slabijim momčadima ili ne? Prije svega, mene osobno je kopkalo da li mogu uočiti onaj skriveni „link“ između svih realnih podataka nakon utrke (koje nam je Pirelli omogućio, i za to im neizmjerno hvala!) i doista optimalne strategije, odnosno konkretnog izbora guma. Varirao sam bezbroj podataka, uostalom mislim da tako rade i stratezi za gume u svakoj ozbiljnoj F1 momčadi, ili barem bih ja to tako učinio, u potrazi za matematičkim algoritmom prema „gumarskoj perfekciji“. Vjerujte, ovo je vrlo složen zadatak, pravi „mind game“! Ovo je uistinu materijal samo za one jakih živaca, koji doista žele proniknuti u samu srž uspješne strategije jedne F1 momčadi. No, krenimo redom, glavnu tablicu „2016 Formula1 Tyre Strategy“ sam podijelio u 6 kvadranata s podacima.

Pregled dokumenta

Kvadrant 1

Počeo sam s rednim brojem utrke, datumom održavanja i nazivom Grand Prixa. Slijedi s lijeva na desno, ime vozača (grupirao sam ih samo prema pripadnosti određenoj momčadi, a ne prema redoslijedu završavanja pojedine utrke). Dakle Ham (Hamilton) je na GP Australije 2 puta bio u boksu radi promjene guma (dakle; strategija 2 odlaska u boks). Vettel je bio na istoj utrci 3 puta u boksu, njegova kućica je u crvenom što znači da je njegova strategija 3 odlaska u boks bila i ona s najviše odlazaka u boks od svih vozača. Nije on bio jedini u Australiji na toj strategiji, ali je on s 3 odlaska u boks bio najbolje plasirani od ostalih s 3. Je li ga to koštalo i prve pobjede u 2016. neću sad lamentirati, ovdje iznosim čiste podatke dobivene od Pirellija. U drugom dijelu teksta, koji će biti objavljen za 10-tak dana, ćete vidjeti i neke detalje strategija. Konkretno koje gume je pobjednik svake od utrka koristio, a koje su strategije imala petorica prvoplasiranih, vjerujte mi, jako ćete se iznenaditi! No dobro, vratimo se ipak onome što je tema danas, dakle, Rosberg je bio pobjednik u Australiji sa strategijom 2 odlaska u boks, dok je Grosjean u Haasu bio na strategiji samo 1 odlaska u boks, i završio je kao 6. Njegova kućica je u zeleno obojana jer je imao strategiju najmanjeg broja odlaska u boksu, i kao takav je bio najbolje plasiran od onih sa samo jednim zaustavljanjem. Uz njega su to bili, barem dok se nisu razbili ili odustali Alonso i Harjanto. Od ove dvojice broj Pit stopova je u sivoj kućici, što znači da nisu završili svoju utrku, no njihova zaustavljanja se ipak računaju kada se radi statistika ukupnog broja odlaska u boksove.

Kvadrant 2

Ovaj kvadrant, osim što pokazuje koje mješavine je Pirelli odabrao za pojedinu utrku, govori i vrlo zanimljiv podatak koji je vozač na kojoj mješavini za vrijeme utrke odvozio najduži stint, odnosno, koliko je najviše krugova odvozio na kojim gumama. Na nekim utrkama bilo je i više od jednog vozača sa istim brojem odvoženih krugova, no to je najčešće u slučaju kišne utrke, jer ako je utrka krenula po kiši kao na GP Brazila čak su 10 vozača odvozila najduži stint od 43 kruga na plavim „full wet“ gumama, ne nužno na novim, no bilo je to između 28. i 71. kruga. Osim toga ovdje se može vidjeti da se na 3 utrke nisu koristile sve 3 slick mješavine guma; na Silverstoneu, Hockenheimu, a u Brazilu uopće niti jedna slick guma. Razumljivo je da su u „mokrim“ utrkama neke slick mješavine ustupile svoju ulogu gumama za mokro, no kako onda objasniti da se na GP Njemačke niti jedan od 22 vozača nije odlučio „barem malko provozati“ medium – „bijelu“ gumu? Je li Pirelli mogao umjesto najtvrđe medium gume određene među 3 za ovu utrku donijeti, možda ultrasoft – „ljubičastu“? Hamilton je imao pobjedničku strategiju s 3 odlaska u boks, nije mu palo na um malko provozati „bijele“?

Kvadrant 3

Temeperature zraka („Air“) i staze („Track) su jako bitne za funkcioniranje pojedine mješavine. Tu sam unio službene podatke od Pirellija; najnižu i najvišu temperaturu u stupnjevima Celzija zraka i staze na dan utrke. Slijedi podatak o minimalnim tlakovima u gumama propisanim od Pirellija za prednje, odnosno za stražnje gume u PSI (funta po kvadratnom inču) i barima. Ovo je izuzetno bitno za samo funkcioniranje guma na stazi, a vozači su se posebno žalili da im je Pirelli „nabio“ jako velike minimalne pritiske u gumama, pa su one tvrde i imaju slabi grip. Sjećate li se 3-slobodnog treninga na GP Abu Dhabija i Kvjatovih problema s felgama? Raspala mu se nekoliko puta guma, ne zbog greške Pirellija, nego zbog konstrukcijske greške same felge na Toro Rossovim bolidima. No, nije me to zainteresiralo, već kada su se ustrčali Pirellijevi inženjeri u garaži Toro Rossa na jednom od monitora je osvanuo podatak, za koji sam posve siguran da bi neki mogli dobiti „pedalu“ od odgovornih. Naime, stajalo je na monitoru; temperatura gazne površine gume 92°C, a tlak zraka u stražnjoj gumi 2,6 bar! Znate li koji je bio minimalni tlak propisan za tu utrku za stražnje gume? Pogledajte u tablicu malo niže; 20 PSI-ja ili „na hrvatski“ 1,38 bar! Dakle, u uvjetima vožnje na stazi skoro duplo, pa nije niti čudno da se vozači žale da su im gume pretvrde. OK, svaka guma ima svoj index brzine i index nosivosti i tlak zraka je jedan od najbitnijih faktora sigurnog korištenja guma, naravno sama konstrukcija gume je „drugi dio higijene“. Ali, duplo? A, to je bio samo slobodni trening bez puno uzastopnih krugova pod najvećim opterećenjem. U onom starom i jedinom „Top Gearu“ Jeremy Clarkson je znao reći: „Some might say….“ – da je i neispravna felga mogla podignuti tlak zbog pregrijavanja, ipak je riječ o Boyle-Mariottovom zakonu koji kaže da tlak zraka raste sukladno porastom temperature ….

Idemo dalje, sljedeći podatak je broj krugova na utrci („Laps“), Australija ima 57 krugova. E, sad dolazi podatak „Overtakes“ ili broj pretjecanja na utrci. Ima više različitih izvora, vidim i Pirelli donosi svoj podatak. No, ja sam tradicionalno oslonjen na podatke sa stranice cliptheapex.com , oni uzimaju u obzir samo čista pretjecanja; bez promjena pozicija u prvom krugu, bez prelaska za 1 krug najsporijih, bez prelaska kroz boksove, propuštanja onih s prednošću, pretjecanja automobila koji su usporili zbog tehničkih ili drugih problema. Dakle, u Australiji je bilo 37 čistih pretjecanja. Potom slijedi, broj automobila koji su završili utrku; u Australiji njih 16 od 22 na startu. Dalje ide podatak koliko je bilo ukupno Pit stopova na utrci (Pirelli); Australija 44 ukupno. Ja sam dodao podatak „Pure Pit Stops“ broj čistih Pit stopova, dakle samo onih automobila koji su okončali utrku prelaskom ciljne ravnine; po meni je Australija ima tih PPS-ova 37. Onda dolazi kolona u crvenom: „Tyre Strategy“ u kojoj je podatak omjera PPS-ova i broja automobila u cilju, tj. za Australiju prosječan broj odlaska u boksove onih koji su „preživjeli cijelu utrku“ je 2,3. Potom slijedi ubojica svih strategija, ukupan broj krugova odvoženih na utrci pod Safety Carom SC ili virtualnim – VSC. Možete vi dumati koliko hoćete k’o Baltazar gore-dole, ali kad se netko razbije i uđe Safety Car sve strategije padaju u vodu, rješavate se obaveznih guma i montirate one koje su bolje za utrku. I na kraju zadnja kolona, pobjednik utrke. Rosberg je pobijedio u Australiji.

Kvadrant 4

Lijevo je „legenda“, potom slijedi ukupan broj Pit stopova tijekom sezone svakog vozača. Dakle, Hamilton ih je imao ukupno 40 u svim utrkama (uključujući i one koje nije završio!). Završio je 19 utrka od 21, a ispod toga je podatak o prosječnom broju odlaska u boksove bez onih utrka koje nije završio, što će reći da je njegov prosjek ove sezone čistih PS u utrkama koje je završio: 2,05 . Naravno, tu su i podaci o svim ostalim vozačima. Ispod je podatak da je najbrži Pit stop ove godine onaj momčadi Williams u Bakuu na bolidu Felipea Masse od samo 1,92 sekundi. Tu je shematski prikaz oznaka dimenzija F1 gume.

Kvadrant 5

 Iza niza brojki pojedinih vozača desno u gornjem dijelu ovog kvadranta je shematski prikaz termometra, koji ukazuje na kojim radnim temperaturama rade gume u Formuli1. Ovo je primjer samo za jednu mješavinu guma; na 70°C guma nema dovoljno gripa i skliže se po podlozi, optimalna radna  temperatura je 80-90°C. Iznad, na 95°C pokazuje znake „blisteringa“ ( na hrvatskom bi se moglo prevesti kao „plik“ ili „žulj“) kao na slici ispod. Sam pojam blisteringa je u blažem obliku obrnuti proces vulkanizacije gume. Ide li se prema višim temperaturama (za ovu mješavinu iz primjera) dolazimo do prekomjernog trošenja gume gazne površine.

U ovom članku neću ulaziti u sve moguće slučajeve oštećenja guma u Formuli1, ali ću to svakako učiniti u jednom od sljedećih članaka koje ću na F1pulsu posvetiti isključivo gumama. Molim na strpljenju!

O radnim temperaturnim područjima više će biti riječ u kvadrantu 6.

Nadalje, tu su i dva dijagrama, prvi je nazvan: 2016 F1 TYRE STRATEGY (Pit Stops, Pure Race Pit Stops & Average Pit Stops) koji nam govori o korelaciji ukupnog broja Pit stopova na pojedinoj utrci, „čistih“ Pit stopova – onih automobila koji su završili utrku na cilju, te prosječnom broju Pit stopova po vozaču. Znam, „some might say…“ – pa to je logično! I jest! Rekao sam – biti će tu puno pokušaja i promašaja, ali iz ovog dijagrama ipak možemo vidjeti broj odlazaka u boksove na promjenu guma za svaki GP, a to će nam odlično poslužiti prilikom predviđanja za 2017. Da, biti će različite gume! Da, slažem se, ali već nakon par utrka ćemo moći odrediti trend, a to je već nešto!

Donji dijagram: 2016 F1 OVERTAKES & SC LAPS koji nam govori odnos broja pretjecanja na utrci i broja Safety Car krugova. Zasad, čini se da i nema neke bazične povezanosti, iako svima je jasno da u utrci u kojoj je broj SC krugova veći – zgusnutije su postavljeni bolidi jedan iza drugoga, i veća je šansa da će netko nekog odlučiti prijeći jednom kada Safety Car ode van. SC više ide na ruku onim bolidima koji su bliže začelju grida, a svakako najmanje onom koji vodi u utrci. I opet, ovaj dijagram nam je dobra podloga za buduće utrke na istim stazama kako bismo doznali i prije same utrke što bi nas moglo očekivati.

Kvadrant 6

Posljednji segment na govori koja je staza po temperaturama zraka ili staze bila najhladnija ili najtoplija, ukupan broj krugova na svim stazama i prosječan broj krugova, ukupan broj pretjecanja i prosječan broj pretjecanja. Nadalje, tu su i podaci o ukupnom broju Pit Stopova i prosječan broj PS-ova, kao i „čistih“ Pit stopova (samo onih koji završili utrku do kraja). U zelenom je i prosječan broj zaustavljanja u boksu na promjenu guma, te ukupan broj SC krugova, a u 2016. je bilo 7% krugova odvoženo pod sigurnosnim automobilom ili 92 kruga.

Ispod se nalazi temperaturni dijagram (raspon radne temp. u °C) svake od mješavina guma u sezoni 2016., na kojem tipu staza svaka od mješavina najbolje funkcionira. Na kraju, tu su i statistički podaci za sezone 2014, 2015 i 2016 po pitanju pretjecanja prema cliptheapex.com.

Dijagrami

1. dijagram prosječnog broja Pit stopova pojedinog vozača i njegova konačna pozicija u prvenstvu

Ha, ovo je interesantno! Čuli ste one priče kao: „naš bolid je vrlo nježan prema gumama…“ Ma, naravno! Markus Ericsson ima najmanji prosječni broj odlazaka u boks na promjenu guma. samo 1,88 po utrci, a eto ga na 22.mjestu u ukupnom poretku vozača. Isto je i s Nasrom, kolegom mu iz Saubera , također! Za njih prije vrijedi ona: „loš nam je automobil pa možemo biti u utrci bolji samo ukoliko idemo na manje promjena guma s dugim stintovima na najsporijim gumama“. Taktika im je više da idu na izdržljivost više nego agresivnost. Dobro, Rosberg i Hamilton su u vrhu po malom broju PS-ova, ali Mercedes je ipak najsavršeniji stroj ovih godina, i za njih se doista može reći da su nježni prema gumama, ali se oni ove sezone uglavnom vrte na vrhu pa i nemaju neke potrebe se agresivnije boriti za pozicije na gridu (osim sami protiv sebe!). Pogledajte Red Bull jedinog supranika momčadi Mercedesa ove godine. Na posljednjim su mjestima (ne računajući Vandoorna koji je odvezao samo Bahrein) njihovi Verstappen sa 2,44 PS-ova i Ricciardo sa prosječno 2,48. Za njih se baš nebi moglo reći da se nisu „mlatili“ s drugim bolidima na gridu. OK, ovo je slika samo broja PS-ova, a treba vidjeti i strukturu guma koje su koristili na utrkama, a o tome u drugom dijelu ovoga teksta.

2. dijagram temperatura zraka i staze na utrkama

Za ovo se nema ništa posebno za reći, a da se ne podrazumijeva samo po sebi. Radi se o nekim jednostavnim meteorološkim činjenicama, ali njih vrijedi znati i imati zabilježene jednom kad ih budemo uspoređivali s rezultatima iduće godine.

 

3. dijagram broja pretjecanja, automobila koji su završili utrku i broja SC krugova

 U ovom dijagramu se generalno može reći da što je veći broj SC krugova, veća je i vjerojatnost da je manje automobila završilo utrku. Primjer je GP Monaka kada je samo 15 automobila završilo utrku, a 7 ih se negdje po putu „slupalo“, pa je i broj krugova pod SC-om 12. Ili GP Brazil, 34 kruga je bio SC, a 16 automobila je završilo utrku zbog kiše naravno. Suprotni primjer je GP Japana gdje su svih 22 automobila završila utrku, a 0 krugova je bio SC na stazi. No, nemojte to baš tako bukvalno shvatiti, rekao sam ovo su samo čisti podaci nakon utrke, i doista ne znači da će nas to negdje odvesti.

4. dijagram prosječne brzine najbržeg kruga (čitaj – brze staze!) i odnos minimalnog propisanog tlaka zraka u gumama

Tu bi trebalo biti sve jasno; brza staza – veći tlak u gumama. Sporija staza – manji tlak u gumama. Eh, tu sam vas dočekao! Možete li sa sigurnošću reći da Pirelli ima jasnu ideju da je to baš tako? Ja sam prvi koji ima primjedbu, evo primjera: GP Monako niska temperatura staze (max 25,4°C), mala brzina 154 km/h, niski tlak u gumama – prednje 19,5 PSI, a stražnje 18,0 PSI. Usporedite s još jednom utrkom na kojoj je također najmekša guma bila ultrasoft GP Abu Dhabi. Svih 10 vozača koji su odlučili koristiti ultrasoft riješili su se te gume do do 9 kruga utrke. A dvojac iz Red Bulla ju čak nije niti koristio za najbrži krug u Q2 i u utrci su startali sa supersoftom, a Verstappen je rabljenu SS vozio u utrci čak 21 krug. Dobro, tu sam vam već otkrio dio onoga iz drugog dijela ovog članka.

5. dijagram usporedbe prosječne brzine najbržeg kruga na stazama u 2015. i 2016.

Ovo je sasvim jasno, bolidi su osim u Brazilu zbog kiše ove godine, u pravilu bili nešto brži. Evolucija bolida, ali i guma. Tu nemam primjedbi.

6. dijagram vozača koji su imali najduže stintove na pojedinim utrkama i pojedinim mješavinama tijekom sezone i njihova pozicija na kraju sezone.

 Iznenađujuće, agresivni Vettel u Ferrariju je imao 8 puta najduži stint na nekoj od mješavina. Čak 4 puta na supersoftu. Drugi je Perez, isto tako „fletan“ momak, no on je to malo rasporedio na 5 mješavina. Nasr 3. u 7 prilika na 5 mješavina. A, naš budući „Mercedes maneken“ Bottas tijekom sezone samo je  jednom imao najduži stint i to u „zelenom“! Sakaš ekologijata momčeto od Finska! Sega ke bide najbrzo koga ke se premine vo Srebrena Strela! (Sori, nisam mogao odoliti!)

No, dobro da zaključimo ovaj prvi dio! Već sam na početku rekao da će biti veselo vidjeti sve te podatke na jednom mjestu, pa ćemo vidjeti kuda nas to može odvesti. Ne mogu baš reći da smo nešto puno pametniji, ali vidimo neke zanimljive podatke, koji će nam biti dobar uvod u drugi dio ovoga teksta.

Ja bih prije rekao da se tu svi nešto prave jako pametni, ali rekao sam već, neka padne kiša ili uleti koji puta Safety car u utrku onda nastane „opći raspašoj“ na pit wallu!

Vaš,
Zvoc

Ne želite gledati reklame?
Vezane teme: #Pirelli

Komentiraj

5 komentara

  1. Svaka cast! Maksimalno profi…

     
  2. Odlično! Na prvi pogled mi izgleda posebno zanimljivo ovo sa stintovima kako su u Ferrariju za svoje vozače imali drastično različite taktike. Pogledajte gdje je Vettel po najdužim stintovima, a gdje Raikkonen…

     
  3. Žalosno kako članak u koji je uloženo gomilu truda nema niti jedan komentar.. Sramota!

    Svaka čast !

     
Ne želite gledati reklame?

Anketa

Hoće li se iduće godine nastaviti dominacija Mercedesa?

Rezultati

Loading ... Loading ...
Datumi predstavljanja bolida
Renault - 21. veljače 2017.
Force India - 22. veljače 2017.
Mercedes - 23. veljače 2017.
Ferrari - 24. veljače 2017.
McLaren - 24. veljače 2017.

Top članci ovog tjedna