VN Australije
1
0
8
dana,
0
0
sati,
4
3
minuta,
0
1
sekunda

Korisnički panel



Registracija

Novo na forumu

kolumna
Zvonimir Martinčević
6 min za čitanje 10 komentara

Evolucija prosječne brzine u Formuli 1 od 1948.-2016. na GP Velika Britanija (Silverstone)

VN Velike Britanije, Silverstone

U ovisnosti o tome kako su se razvijali motori Formule 1, ali ne i samo o tome sljedeći graf nam pokazuje evoluciju prosječne brzine do današnjih dana na stazi u Silverstoneu. Treba reći i da se staza, baš poput mnogih u povijesti Formule 1, mijenjala, a posljednje dvije konfiguracije staze u Silverstoneu su doživjele promjene 2000. i 2010. godine. Niti asfalt nije uvijek bio identičan, pa je i o tome ovisilo kako su se brzine razvijale. Ipak, parametar prosječne brzine bi trebao biti relevantniji za ovu temu od naprimjer, maksimalne brzine. Trenutno je u Silverstoneu staza duga 5.891 metar.

Kada mislim da snaga motora ipak nije jedini parametar koji određuje kako se brzina razvijala onda treba reći da su tu od nevjerojatno presudnog značaja prije svega gume bolida Formule 1.

Evolucija prosječne brzine 1948.-2016.

Danas svjedočimo naporima koje FIA i Pirelli čine da utrke, prije svega budu uzbudljive, ali i da se izborom mješavine gume pokuša na određeni način pružiti prilika i momčadima koje imaju i nešto manje jake motore u Formuli 1 od danas najboljeg motora, onoga u bolidima koji koriste Mercedesove pogonske agregate (Mercedes AMG Petronas Formula One Team, Sahara Force India Formula One Team, Manor Racing Team (MRT) i Williams Martini Racing). Zanimljiva je odluka da od sezone 2016. svi vozači imaju samostalan izbor koju će mješavinu gume koristiti u određenom trenutku, i na određenoj utrci. Naravno, Pirelli ipak sam određuje koje 3 mješavine (tvrdoće) gume će se koristiti na pojedinoj stazi. Pirelli je za sezonu 2016 pripremio 5 mješavina guma za suho (slick) i dvije mješavine za mokro (wet). Za suho, od najmekše prema najtvrđoj su ultrasoft (ljubičaste), supersoft (crvene), soft (žute), medium (bijele) i hard (narančaste). Za mokro, tu su intermedia (zelene) i wet (plave).

(klik za otvaranje slike u punoj veličini)

Tako je prije dvije utrke u Singapuru Pirelli „zadao“ soft (žuta oznaka na bočnici) kao najtvrđe, supersoft (crvena oznaka) kao srednje tvrde, a najmekše gume su bile ultrasoft (ljubičasta oznaka). Prve dvije mješavine su bile Prime, i vozači su morali odvoziti barem jedan stint u utrci na jednoj od ove dvije mješavine ili po stint na obje, odnosno mogli su iskoristiti i jednu od dviju najtvrđih mješavina i ultrasoft kao najmekšu opciju. Daniel Ricciardo je u svom Red Bullu iskoristio prednost najbolje ostvarenog rezultata u Q2 na supersoft gumama nastojeći tako izbjeći ultrasoft gume, koje su bez obzira što su bile nešto brže od supersoft guma po krugu na prva 2 slobodna treninga otprilike 0,9 sekundi (a, naravno i soft je bio sporiji od supersofta za  1,3 sekundi po krugu). U nedjeljnoj utrci se pokazalo da su bolidi pod punim opterećenjem bili brži od supersofta za 1,5-8 desetinki, a i trajali su dulje. Najduži stint na ultrasoftu je bio Wehrleinov (Manor) od 24 kruga. Najduži stint na supersoftu je bio 24 kruga Daniila Kvjata (Toro Rosso), a najduži na softu je bio Perezov (Force India) od 36 krugova. Naravno, ove podatke treba uzeti s rezervom, jer ova trojica navedenih na kraju i nisu bili među najbržim vozačima na GP Singapuru. Oni najbrži su išli drugačijom taktikom i nešto agresivnijim pristupom na utrci.

Ipak, kad pričamo o gumama i njihov utjecaj na evoluciju brzine treba reći i to da prosječna brzina po krugu ne ovisi samo o vožnji pod „punim gasom“ na ravnom, već još i više kako se bolidi F1 ponašaju u zavojima. S boljim gumama svakako i bolje drže u zavojima, ali onda treba dodati da puno toga ovisi i o „downforce“-u – aerodinamičkim elementima na bolidima i ovjesu.

Tako brze staze, poput Monze, aerodinamika, odnosno downforce je izveden tako da čini najmanji otpor zraka, a za najsporije utrke poput Monaka  downforce je najveći. O razvoju ovjesa moglo bi se pisati u nedogled, ali recimo samo to da je aktivan ovjes poput FRIC-a (Front to Rear Interconnected Suspension), odnosno „Prednji i stražnji povezani ovjes“ uveo u Formulu1 1993. Minardi na modelu M193, ali je aktivan ovjes poput ovoga zabranjen nakon 2014. godine. Ipak, Mercedes je nedavno „na mala vrata“ ponovno uveo jednu vrstu FRIC ovjesa, ali on je kod njih izveden kao pasivan, a ne aktivan sistem.

Dakle, zanimljivo je pratiti krivulju razvoja brzina na Silverstoneu gdje se vidi da od 1948. godine brzine  eksponencijalno rastu s nekih 123-124 km/h na 258,98 km/h u kvalifikacijama (1985., Keke Rosberg u Williams-Hondi), odnosno 246,32 km/h u utrci 1987. Nigel Mansell u Williams-Hondi. Godine 1996. brzine su dramatično pale na 210,20 km/h u kvalifikacijama, odnosno 204,52 km/h u utrci.

Danas, 2016. svjedočimo ponovnom rastu brzina u posljednjih 20 godina (uz neke sitne iznimke). Tako je ove godine u kvalifikacijama Lewis Hamilton (Mercedes) postavio najbrži krug s prosječnih 237,52 km/h. Treba reći i da su uvjeti u subotu na kvalifikacijama bili idealni, odnosno staza je bila suha. U nedjelju bi i prosječna brzina bila također u porastu. ali je kiša upropastila „stvar“, pa je prosječna brzina najbržeg kruga bila samo 221,96 km/h i postigao ju je Nico Rosberg u Mercedesu. Posebno će biti zanimljivo pratiti prosječnu brzinu na ovoj stazi u sezoni 2017 kada će gume biti šire za otprilike 25% u odnosu na gume iz 2016. (prednje gume sa 245/660×13 na 305/670×13, a stražnje sa 305/660×13 na 405/670×13). U tijeku su Pirellijeva testiranja guma za 2017. na bolidima starijih generacija (Mercedes, Red Bull i Ferrari), ali već sada se zna da će vremena kruga u sljedećoj sezoni pasti od 3-6 sekundi po krugu.

Pirellijev raspored testiranja za 2017.

Ako to doista i bude tako onda možemo reći da baš i nije sve u snazi motora.

Pratiti ćemo i nadalje razvoj prosječne brzine u Silverstoneu, ali shvatili ste sigurno već ono što sam želio postići ovim dijagramom.

 
Ne želite gledati reklame?

Komentiraj

10 komentara

  1. Zanimljiv clanak, zanimljive stvari…
    iako, ne vidim kako se uopce moze usporedjivati prosjecna brzina kada se staza stalno mijenjala, a 3 puta je drasticno mijenjala “layout” (1991 i 2010) sto mi po logici jako utjece na prosjecnu brzinu. Staza do 1991 je prakticki imala samo 1 sporiji zavoj (Bridge- današnji ovalni Luffield). Od 1991 staza od 9 zavoja je postala staza sa 15, i to par jako sporih zavoja (tek tada su se primjerice formirali danasnji legendarni Maggots i Becketts). A od 2010 da ne govorim, jos nekoliko jako sporih zavoja…
    Hocu reci, ne vidim kako se moze usporedjivat prosjecna brzina na poprilicno razlicitim stazama…
    Zanimljivo je i ovo, ali jos bolje bi bilo kad bi se uzelo par staza sa minimalnim, odnosno ne toliko dasticnim promjenama… Zapravo je Monaco najbolji za to, odnosno i jedini koji pokriva skoro cijelu povijest F1… Monza je imala svasta, ali bi se moglo recimo od ’76, Spa od ’81…

     
  2. Sljedeće godine će padati rekordi, i po vremenima kruga, i po prosječnoj brzini.

     
    • zekohonda Donator

      i po broju probušenih guma. 🙂

       
      • he,he!
        a bit će i bar jedno ili dva lansiranja u zrak na startu preko stražnje gume, što će onda? mijenjati format guma u sezoni, ili nakenjati nešto iza kao ameri, to onda zapravo nije “open wheel”, bar će biti zanimljivo pratiti kako će to sve ispasti na kraju..

         
  3. Točno, Interconnected! Hvala na ispravci!
    Svaka staza ima svoje zakonitosti; nove konfiguracije, nove šikane, drugačiji tip asfalta, drugačije bolide, drugačije gume, drugačije vozače, vremenske prilike, drugačije pritiske zraka u gumama ….ali kada uzmemo evoluciju bilo čega na samo jednoj stazi dobti ćemo podatke o nekoj vrijednosti upravo na toj i samo na toj stazi. Bitan je trend, a on nam kaže da bez obzira na konfiguraciju Silverstonea bilježimo porast prosječne brzine. Silno me zanima sljedeća godina uz novu aerodinamiku, razvoj motora i nove, šire gume.
    Ovaj tekst je samo jedan dijelić mozaika mojih analiza, pa kako bude objavljivan koji članak tako će se ukupna cjelina činiti smislenijom. Uskoro izlazi moja tablica usporedbe pojedinih “openwheeler” i drugih FIA kategorija (koje se računaju za F1 Superlicencu) i Formule1. Za kraj sezone sam pripremio jednu analiizu pod nazivom PIT STOP Analiza, u kojoj su tablično navedeni: broj promjena guma po vozačima, najduži stintovi na pojedinim mješavinama, temperature zraka i staze, zadani minimalni priisci, broj pretjecanja,…bez obzira što će se gume bitno razlikovati po svojim karakteristikama sljedeće godine, trend ćemo moći prepoznati već nakon samo nekoliko utrka.

     
    • zekohonda Donator

      bravo zvonimire, samo tako nastavite!
      posebno me zanima članak sa različitim motorsport kategorijama.

       
      • i mene, u tom bih članku volio i Zvonimirov osvrt na bodove koji se dobivaju za superlicencu, u pojedinim serijama je to malo nepravedno, jer jače serije dobivaju manje bodova samo jer su nazivno nacionalne, iako su vozački, a neke i kalendarski posve međunarodne

         
  4. yep, kako kaže @Ferrari, zanimljivo ovako za pročitati koga zanima, ali u stvarnosti se to ne može nikako uspoređivati, pogotovo tu, Monaco bi bio reprezentativniji, a najbliže bi bio Indi-polis da se tamo vozila F1 na ovalu neprekidno, također, neznam za ’90. i kako su onda to zvali, ali akronim FRIC znači interconnected, a ne -linked, no dobro, inače je teško uspoređivati nekadašnje zvijeri od motora sa aktivnim ovjesom i recimo prošlu generaciju, ili ovu, ili neku staru, npr. kada su već uvedena krila, ali zračni tuneli još nisu bili dostižni timovima, teško je zanemariti i spomenute pneumatike, sjećam se kad je Goodyear ispao iz igre (jer nije ulagao u razvoj) i Michelin je po pričanjima momčadi uz manje više ista pravila skinuo preko sekunde tu, a u prvoj sezoni kada su se natjecali, mislim da je veliki napredak u gumama bio i razlog svojevremenog ukidanja slickova..
    (slobodno me ispravite, ako sam nešto pogrešno rekao, pišem po sjećanju i bez provjere podataka)
    Realno je izvlačiti podatke za određene periode pod kojima su bila određena pravila na snazi, pa tu promatrati kako su se motori razvijali unutar zadanih granica, u manjim vrem. odsječcima kada i staze nisu bile toliko različite u svojim layout-ima! ali ta kolumna je već odrađena odlično koliko se sjećam, kroz povijest najboljih motora..

     
  5. Pozdravljam uvođenje širih guma ali ako se sve svede na štednju svega i svačega na račun utrkivanja,opet smo ga popušili.

     
  6. Treba se napomenuti da je ova Kekeova brzina postignuta na ipak puno bržoj konfiguraciji sam puno manje sporih zavoja nego danas.
    Inače zanimljivo za pročitati.

     
Ne želite gledati reklame?

Anketa

Tko će iduće godine voziti za Mercedes?

Rezultati

Loading ... Loading ...

Top članci ovog tjedna