VN Australije
1
0
9
dana,
1
7
sati,
1
8
minuta,
5
7
sekunda

Korisnički panel



Registracija

Novo na forumu

Dobrodošli u Italiju!

VN Italije 2016.

Formula 1 ovog vikenda dolazi kod naših susjeda, u Italiju. Staza u Monzi ugostit će 14. utrku tekuće sezone i obilježiti 94. posjet Formule 1 Italiji. Koliko dugo postoji svjetsko prvenstvo F1, toliko postoji i VN Italije – nijedna staza nije ugostila više utrka od Monze. Iz kalendara je nestala samo jednom, sada već davne 1980. godine.

Michael Schumacher je najuspješniji vozač na Monzi (5 pobjeda), a sve su osvojene u Ferrariju. Od trenutno aktivnih, najuspješniji su Vettel i Hamilton s tri pobjede, dok Alonso ima dvije; oni su jedini od aktivnih koji imaju pobjede ovdje. Ferrari je najuspješnija ekipa na ovoj stazi s 18 pobjeda, 19 pole positiona i 65 postolja.

Pročitajte u opsežnom prilogu općenite podatke i zanimljivosti o Italiji i Monzi koje sigurno niste znali. Saznajte sve o gumama, DRS-u, vremenskoj prognozi i općim karakteristika staze.

Općenito o Italiji

Italija je država na jugu Europe. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike.

U starom vijeku, Grci su u južnoj Italiji i na Siciliji imali “veliku Grčku” (Magna Graecia), a na sjeveru su vladali Etruščani. Rim je postao sjedište Rimskog Carstva, koje je do 5. stoljeća vladalo najvećim dijelom Europe. Nakon srednjeg vijeka, Italija je bila glavno središte humanizma i renesanse, koji su preporodili europsku filozofiju i umjetnost. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do 17. ožujka 1861., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu. Grad Rim se pridružio tek 20. rujna 1870., što je konačni datum ujedinjenja Italije.

U Prvi svjetski rat (1914.-1918.) Italija je ušla na strani Centralnih sila, ali do 1917. nisu sudjelovali u ratnim operacijama. Tada su tajnim Londonskim ugovorom prešli na stranu Antante, a zauzvrat im je obećana istočna obala Jadrana, jug Grčke i dijelovi Afrike. Talijani su se najviše borili na rijeci Soči.  Talijani nisu bili zadovoljni Versaillskim poretkom. Posebice su bili nezadovoljni time što nisu dobili obećana područja. Javlja se politika revanšizma i revizionizma koju predvodi Benito Mussolini, predvodnik Fašista. Mussolini je pridobio Talijane obećavši im smanjenje ne zaposlenosti u vrijeme najveće krize, poslije rata. Zaposlio je ljude najviše u vojnoj industriji. U Drugi svjetski rat Italija je ušla na strani Trojnog pakta. Bili su najbliži suradnici nacističke Njemačke. Kapitulirali su nakon što su se saveznici sa Sjeverne Afrike preko Sicilije iskrcali na talijansko kopno 1943.. Referendum o monarhiji od 2. lipnja 1946. stvorio je Republiku Italiju. Od tada do današnjih dana jedina stvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bio Borgheseov puč iz prosinca 1970. godine.

Najveći dio Italije čini Apeninski poluotok, najveći poluotok u Sredozemnom moru, gdje zajedno s dva otoka – Sicilijom i Sardinijom – stvara zasebna mora, a to su Jadransko more na sjeveroistoku, Jonsko more na jugoistoku, Tirensko more na jugozapadu i Ligursko more na sjeverozapadu.Apenini su gorski lanac koji se proteže duž čitavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s planinskim lancem Alpa, koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke Po i njezinih pritoka, koji se spuštaju s Alpa, Apenina i Dolomita. Ostale važne rijeke su Tiber, Adige i Arno. Najviši vrh je Mont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4.810 m, a viši su vrhovi još i Monte Rosa (4.637 m) i Monte Cervino (4.476 m – nje.: Matterhorn). Italija ima tri slavna vulkana: ugasli Vezuv kod Napulja, najveći aktivni u Europi Etna (3.550 m) na Siciliji i Stromboli (924 m) na obližnjem istoimenom otočiću.

Gospodarstvo i politika

Italija ima 61 milijun stanovnika, što je svrstava na 4 mjesto po broju stanovnika u EU. Najveći gradovi su Rim, Milan, Napulj i Torino, koji zajedno imaju oko 13 milijuna stanovnika. Italija je svijetu dala bezbroj povijesno važnih osoba što iz umjetnosti, sporta, znanosti i ostalih područja društvenog spektra. Danas je Italija jako ekonomsko, gospodarsko i turističko odredište EU, ali i svijetu. Dokaz tome je da u “Fontanu di Trevi”, koja se nalazi u Rimu, turisti prosječno dnevno ubace 3000 eura u kovanicama. Grad sakuplja novac i daje ga u dobrotvorne svrhe. Italija je četvrta zemlja svijeta po broju turista godišnje.

Ustav iz 1948. ustanovio je dvodomni parlament (Parlamento), koji ima Zastupnički dom (Camera dei Deputati) i Senat (Senato della Repubblica), zasebno sudstvo, te izvršnu vlast utjelovljenu u Vijeću ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vijeća (predsjednik vlade). Predsjednik republike bira se svakih 7 godina, a bira ga parlament zajedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predlaže predsjednika vlade, koji predlaže ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik).

Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike ista kao u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Kapitalistička ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduzeća (SME).

Uvozi se većina industrijskih sirovina i više od 75% energetskih potreba. Tijekom zadnjeg desetljeća, Italija je uvela strogu poreznu politiku kako bi ispunila gospodarske i monetarne uvjete Europe, snizila je stope kamata i inflacije, te je uvela euro 1999. godine.

Italija gospodarski zaostaje za glavnim europskim partnerima, pa sadašnja vlada uvodi brojne kratkoročne reforme kako bi povećala konkurentnost i dugoročni rast. S druge strane, vlada presporo uvodi potrebne strukturalne reforme, kao što su veće porezne olakšice i fleksibilnije tržište rada. Mirovinski je sustav preskup zbog usporavanja gospodarstva i loših odnosa sa sindikatima. Unatoč svemu tome, Italija je danas svjetska i europska gospodarska sila te pripada skupini najrazvijenijih zemalja svijeta G8.

Italija je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji kosi toranj u Pisi i Koloseum u Rimu, a poznata je i po dobroj hrani (pizza, špageti itd.), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo čemu drugome. Italija je začela europsku renesansu tijekom 14. i 15. stoljeća. Pečat na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici Dante i Petrarca, pisci Boccaccio, Casanova, Machiavelli i Castiglione, slikari Leonardo da Vinci, Raffaello i Michelangelo Buonarroti, arhitekti Bernini ,Palladio, Donatello,skladatelji Vivaldi, Paganini, Puccini, Rossini i Verdi, filozof Giordano Bruno, fizičar Alessandro Volta, Galileo Galilei, filmski redatelji Antonioni i Fellini i mnogi drugi.

Zanimljivosti o Italiji

  • Italija je dom jedina tri aktivna vulokana na Europskom području: Etni, Stromboliu i Vezuvu
  • Vatikan, u Rimu, predstavlja najmanju državu na svijetu
  • Italija ima čak 50 UNESCO zaštićenih područja – više od bilo koje države na svijetu
  • Prvi termometar je izumio Talijan Santorio Santorio 1612. godine
  • Mnoga Shakespeareova djela smještena su u Italiju, uključujući Othella
  • Sve do 1999. godine u Italiji su djeca morala pohađati školu tek do 14. godine
  • Pizza je osmišljena u Napulju oko 1860. godine
  • Tjestenina se u Italiji konzumira mnogo duže – početak datira negdje u 4. stoljeću prije Krista
  • Iza Japana i Njemačke, Italija je treća najstarija zemlja svijeta ako gledamo prosječnu starost stanovništva
  • Riječ Italija dolazi od Grčke riječi Italos
  • Italija je četvrta zemlja svijeta po broju turista godišnje
  • Talijani su najveći izvoznik vina u svijetu
  • 14 milijardi espressa se popije u Italiji tijekom godine, a potroši se oko 3.7 kg kave po glavi stanovnika

Monza

Utrka F1 održava se u gradu Monzi, koji je i općina. Nalazi se na rijeci Lambro u sjevernoj Italiji. Smjestio se u regiji Lombardiji, odnosno u pokrajini Monza i Brianza čiji je Monza glavni grad. Treći je najveći grad u Lombardiji i najvažniji gospodarski i administrativni centar Bianze. Udaljena je 15 kilometara od Milana. Monza ima 121 tisuću stanovnika. Monza ima tipičnu submediteransku klimu za dolinu rijeke Po s hladnim i kratkim zimama te toplim ljetima. Temperature su jako slične kao i u Milanu, a kreću se od oko 2 °C u najhladnijem mjesecu siječnju, do 23 °C u najtoplijem srpnju (prosječna temperatura).

Kao drevni glavni grad Lombardije, Monza duguje puno na svojoj važnosti langobardskoj kraljici Teodelindi. 595. godine ona je osnovala katedralu u kojoj se nalazi željezna kruna Lombardije. U srednjem vijeku Monza je ponekad bila neovisna, a ponekad je bila uz Milano i Visconti. Tijekom svoje povijesti Monza je izdržala trideset dvije opsade, ali Porta d’Agrate je sve što je ostalo od izvornih zidina i utvrda. Monza ima park (Monza park) koji je jedan od najvećih urbanih parkova u Europi. Dvostruko je veći od Centralnog parka u New Yorku. Iz Monze, osim u Milano, lako možete posjetiti još jednu svjetsku atrakciju – jezero Como. Najpoznatije ovog grada je rižoto i palenta u kombinaciji s različitim sastojcima.

Faktopedija

Ime: Autodromo Nazionale di Monza
Slogan: La Pista Magica
Prva utrka: 1950.
Broj krugova: 53
Dužina staze: 5.793km/3.600 mil.
Dužina do zavoja 1: 380m
Najduža ravnina: 1.120km/0.696 mil. – na prilasku zavoju 1
Max brzina: 370 km/h, na prilasku u zavoj 1 – najbrže u kalendaru
Dužina boksa: 420m
Vrijeme potrebno za boks: cca. 24 sek.
Postotak punog gasa: 75% – najviše u sezoni
DRS zone: 2 – na prilascima zavoja 1 i 8
Ključni zavoj: 11, Parabolica, desni zavoj od 180 stupnjeva. Prilazak sa 330 km/h, a usporavanje na 180 km/h. Važan dobar izlazak zbog najveće ravnine koja slijedi
Potrošnja gotiva: 1.89 po krugu – prosječno
Zahtjevi ERS-a: Srednji. 4 velike ravnine na kojima se postiže više od 320 km/h, a samo nekoliko sporih zavoja za pohranu energije
Opterečenje kočnica: Visoko. Samo 6 kočionih zona, ali izuzetno zahtjevnih
Promjene brzina: 46 po krugu / 2,438 u utrci
Vjerojatnost sigurnosnog automobila: Slaba (43%)
Vremenska prognoza: 24 stupnjeva, sunčano
Odabir guma: Supersoft/Soft/Medium – baš kao i u Belgiji

Pobjednik 2015: Lewis Hamilton, 53 kruga, 1:18:00.688s
Pole position 2015: Lewis Hamilton, 1m23.397s
Najbrži krug 2015: Lewis Hamilton, 1m26.672s (krug 48)

OnBoard krug

https://www.youtube.com/watch?v=ZRBXfwapkZQ

 

Ne želite gledati reklame?
Vezane teme: #VN Italije 2016.

Komentiraj

Jedan komentar

  1. David Vidović novinar

    Dobar uvod u vikend kao i uvijek Luka, nečega sam se sjetio od prošle godine ali ima dosta novog, bravo

     
Ne želite gledati reklame?

Anketa

Tko će iduće godine voziti za Mercedes?

Rezultati

Loading ... Loading ...

Top članci ovog tjedna