VN Australije
1
0
9
dana,
1
7
sati,
1
9
minuta,
3
9
sekunda

Korisnički panel



Registracija

Novo na forumu

Marko Rakić: Statistika, zanimljivosti, povijest

Ljetna stanka, 11. dan: Smrt kao sastavni dio Formule 1

Ayrton Senna

Koliko god to ružno zvučalo, do prije 30-ak godina smrt je bila sastavni dio Formule 1, i svi vozači su bili svjesni da ih sljedeća utrka može odvesti u grob. Danas to više nije slučaj jer su bolidi višestruko puta sigurniji, no slučaj Bianchi nas i dalje podsjeća da se radi o opasnom sportu, doduše, u kojem smrt uglavnom prouzrokuje ljudska nepažnja. Zadnji smrtni slučaj dogodio se 17. srpnja 2015., kada je maloprije spomenuti Jules Bianchi podlegao ozljedama koje je zadobio na VN Japana 2014. Malo tko je vjerovao da se tragedija može dogoditi u ovako sigurnim bolidima, i naravno, bolid nije bio kriv za nesreću, već Whiting i njegova ekipa, koji se sada skrivaju kao miševi u svoje rupe.

U prvih 25 godina sporta, poginula su čak 54 vozača, dok su od 1976. do danas svoj život položili njih osmorica. Sigurnost je otišla na jednu potpuno drugu razinu, te se danas ne možete niti natjecati u sportu ako ne prođete minimalne zahtjeve FIA-e.

No, kada govorimo o vozačima koji su poginuli krivicom bolida, nailazimo na dva ogromna imena Formule 1, Jima Clarka i Ayrtona Sennu. Za Clarka su svi govorili kako je nevjerojatan vozač, da je imao poseban osjećaj za bolid, a ni sam nije bio sklon sudarima ili agresivnoj vožnji. Kobna F2 utrka na Hockenheimu ostavila je svijet Formule 1 bez velikog vozača, ali i čovjeka, kojeg su mnogi poštovali i cjenili. Po svemu sudeći kriv je Firestone, na čijim je gumama bio Clarkov Lotus, no do dana današnjeg nije razjašnjeno što je točno bilo. A niti će biti, jer velike firme uglavnom ne smiju otići ukaljanog obraza.

Ništa bolje nije prošao ni omiljeni Ayrton, koji je završio u zidu pri velikoj brzini zbog puknuća letve volana. Njegova smrt bila je prekretnica Formule 1, te su od tada jako postrožene sigurnosne mjere, pa smo već krajem istog desetljeća imali prilično sigurne bolide koji su spasili nekoliko života. Martin Brundle sigurno ne bi ostao živ na VN Australije 1996. da nije bilo poboljšane sigurnosti bolida, što je i sam priznao u jednom intervjuu.

Možda i najbizarnija smrt je ona Toma Prycea, koji je poginuo na VN Južne Afrike 1977. godine. U 22. krugu utrke, Renzo Zorzi parkirao je svoj bolid s lijeve strane startno ciljne ravnine zbog problema s bolidom. Zbog vatre koja je obuhvatila stražnji dio bolida, dvojica sudaca krenula su prema njemu, te je 19. godišnji Jansen van Vuuren u ruci nosio 18 kilograma težak vatrogasni aparat. Na nesretnog mladića naletio je (pri brzini od 270 km/h) još nesretniji Tom Pryce, koji je na mjestu usmrtio Van Vuurena, a i sam je poginuo nekoliko trenutaka poslije, jer ga je vatrogasni aparat pogodio u glavu. Aparat je poslije pronađen na tribinama.

Upozorenje: Nije za one slabijeg želuca

Ne želite gledati reklame?
Vezane teme: #Ljetna stanka

Komentiraj

4 komentara

  1. Nesretnog vatrogasca nisu mogli ni identificirati vec su ustanovili o kone je rijec na kasnijem prebrojavanju. Btw, vatrogasni aparat nije zavrsio na tribini nego jos dalje – na parkingu iza tribine!?

     
  2. Zlo mi dođe kad vidim ovu snimku. Kakva smrt, za obojicu.

     
  3. Ti trenutci i danas probude osjecaj tuge.Strasno 🙁

     
Ne želite gledati reklame?

Anketa

Tko će iduće godine voziti za Mercedes?

Rezultati

Loading ... Loading ...

Top članci ovog tjedna