Mađarska (mađarski: Magyarország) je kontinentalna država u srednjoj Europi. Graniči sa Slovačkom na sjeveru, Rumunjskom na istoku, Srbijom na jugu, Hrvatskom na jugozapadu, Slovenijom na zapadu, Austrijom na sjeverozapadu i Ukrajinom na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad države je Budimpešta. Mađarska je članica Europske unije, NATO-a, OECD-a, Višegradske skupine i Šengenske zone. Službeni jezik je mađarski.

Janos Ader je predsjednik, a premijer i apsolutni no.1 u državi je Viktor Orban. Neovisnost je Mađarska stekla raspadom Austro-Ugarske 31. listopda 1918. godine. Država se rasprostire na 93.030 kvadratnih kilometara, a broji 10.045.400 stanovnika. Nacionalna valuta je mađarska forinta.

Kratka povijest

Tradicionalno se vjeruje da je Mađarsku osnovao Árpád, koji je poveo Mađare u Panonsku nizinu u 9. stoljeću.

Mađarsko je kraljevstvo 1000. godine osnovao kralj Stjepan I. Sveti. 1241. godine Tatari su opustošili zemlju i povukli se nakon godinu dana. Mađarska je napredovala do europske razine pod kraljem Matijom Korvinom (1458.-1490.), ali potučena je do nogu u Mohačkoj bitci od Turaka. Turci su 1541. osvojili Budim, a Mađarska je podijeljena na tri dijela. Budim je 1686. preotet Turcima, ali Habsburzi su zavladali cijelom Mađarskom. U Pešti je 1848. izbila revolucija i proširila se čitavom zemljom. Austrijanci su srušeni i Lajos Kossuth je postavljen za guvernera. Ipak, godinu dana kasnije je austrijska vojska ugušila revoluciju. Mađari 1867. nalaze kompromisno rješenje s Habsburgovcima. Stvorena je dvojna monarhija, Austro-Ugarska, sa sjedištima u Beču i Pešti.

1873. godine ujedinjuju se Pešta, Budim i Óbudim, pa nastaje metropola Budimpešta. Austro-Ugarska prestaje postojati 1918. godine. Mađarska dobiva nezavisnost, ali gubi dvije trećine teritorija i trećinu stanovništva. 1919. u Mađarskoj izbija komunistička revolucija, ali vlast preotima Miklós Horthy koji tada od države čini političku zanimljivost. Tijekom njegovih četvrt stoljeća Mađarska je monarhija bez kralja kojom upravlja – admiral bez mornarice. Surađivao je s nacističkom Njemačkom, ali Hitler je ipak preuzeo vlast u Mađarskoj 1944. godine. Godinu dana kasnije Sovjetski Savez osvaja Mađarsku i postupno uvodi staljinizam. Mađari su 1956. podigli ustanak protiv okupatora, ali sovjetska je vojska ugušila pobunu i smaknula premijera Imrea Nagya. Komunisti su 1990. dragovoljno otišli s vlasti, te su održani prvi demokratski izbori. Mađarska je postala članica saveza NATO 1999. godine, a ušla je u Europsku Uniju 1. svibnja 2004. godine.

Politika i gospodarstvo

Predsjednika Mađarske bira parlament svakih 5 godina. Iako predsjednik ima malu stvarnu vlast, on imenuje predsjednika vlade. Predsjednik vlade bira ministre po vlastitom nahođenju. Svaki kandidat za ministra mora proći otvoreno ispitivanje pred jednim ili više parlamentarnih odbora, te ga predsjednik mora formalno prihvatiti. Mađarski parlament (državni sabor, Országgyűlés) jest jednodoman i ima 386 zastupnika. To najviše državno tijelo predlaže i odobrava zakone koje podastire premijer.

Mađarska je službeno podijeljena na 40 pokrajina: 19 županija, 20 tzv.gradskih županija i Budimpeštu.
Ravnice pokrivaju veći dio Mađarske (“Karpatski bazen”), dok na sjeveru uz slovačku granicu ima brda i planina (najviši vrh: Kékes, 1014 m).

Po pola ju dijeli Dunav (mađ. “Duna”).

Druge velike rijeke su Tisa (mađ. “Tisza”) i Drava (mađ. “Dráva”), dok na zapadu zemlje leži najveće jezero u centralnoj Europi – veliko Blatno jezero (Balaton). Osim toga, Mađarska ima  drugo najveće termalno jezero na svijetu, jezero Hévíz. Također, najveći pašnjak u Europi nalazi se u Mađarskoj, riječ je o Nacionalnom parku Hortobagy.
Klima je umjereno topla, s hladnim i vlažnim zimama i toplim ljetima, a relativna izolacija karpatskog bazena ponekad izaziva suše.

Danas Mađarska ima visoke ekonomske prihode s vrlo visokim indeksom ljudskog razvoja, iako se za Mađare često može reći da su depresivan i skeptičan narod (poput stanovnika RH). Također je popularna turistička destinacija koja privlači 10.675.000 turista godišnje – ponajviše zbog prekrasne Budimpešte koju nazivaju biserom Dunava ili Parizom na Dunavu.
Mađarska trenutačno ima jak gospodarski rast kako bi se uhvatio korak s Europskom Unijom. Privatni sektor pokriva više od 80% BDP-a.

Strano vlasništvo i strane investicije u mađarske firme su česta pojava, pa izravne strane investicije ukupno čine više od 23 milijarda dolara od 1989. godine.
Mađarska ima vrlo obilne, mada ne i posebno raznovrsne resurse koji bi omogućili izgradnju snažne privrede. Tu su velike obradive površine, prostrani pašnjaci, vode koje se koriste za plovidbu i navodnjavanje, rudno bogatstvo i sl. Stoga, prirodna bogatstva i potencijal pružaju mogućnosti za razvoj poljoprivrede, ratarstva i stočarstva. Najviše se uzgajaju žitarice, a tu je još industrijsko bilje te povrće. Voćnjaci i vinogradi su smješteni na pobrđima. Mađarska ne iskorištava sve svoje mogućnosti, ali i takva, poljorivredna proizvodnja zadovoljava potrebe domaćeg stanovništva, a značajan višak se izvozi. Budimpeštanska zona (bazen) je najjači privredni i gospodarski centar u kojoj je smješten najveći broj industrijskih kapaciteta. Razvijena je proizvodnja i kontrukcija poljoprivrednih strojeva i druge vezane opreme. Prirodni resursi su veoma oskudnu, a najveće su zalhe boksita, lignita, željezne rude i zemnog plina.

Oko 98% stanovništva govori mađarski, ugro-finski jezik koji nije u srodstvu ni s jednim susjednim jezikom.

Postoji više etničkih manjina, kao što su Romi (4%), Nijemci (2.6%), Hrvati (0.9%), Slovaci (0.8%), Rumunji (0.7%) i Srbi (0.2%), iako većina njih govori mađarski.
Glavna religija u Mađarskoj je katoličanstvo (67.5%), a postoji i velik broj protestanata, to jest kalvinista (20%) i luterana (5%). Valja napomenuti kako Mađarska ima najveću Židovsku vjersku zajednicu (0.2%) u Srednjoj Europi, a u Budimpešti se nalazi impozantna i prekrasna Sinagoga.

Zanimljivosti

* 1703. godine, Francis Rákóczi II, Princ Transylvanije (nekadađnjeg teritorija Mađarske), dao je Francuskome Kralju Luju XIV Tokaji vino sa svog posjeda kao dar. Tokaji vino je sevirano na Francuskom Kraljevskom sudu u Versaillesu. Svi koji su kušali vino bili su oduševljeni okusom, a Luj XV je ponudio čašu Tokaji vina Madame de Pompadour, uz riječi “Vinum Regum, Rex Vinorum” (Vino kraljeva, kralj među vinima). Ta slavna izrečica i danas se koristi u marketingu “Tokajca”.
* Slavna logička igra, Rubikova kocka, izumljena je od strane Mađarskog inženjera Erna Rubika.
* Rubikov sugrađanin, Milan Vaticz, drži  Guinnessov rekord jer je u 24 sata složio 4786 Rubikovih kocki.
* U svijetu je raseljeno oko 5 milijuna Mađara ( trećina Mađara), a posebno mnogo ih je u SAD-u i zemljama zapadne Europe.
* Postoji oko 500 mjesta u zemlji na kojima su otkriveni termalni izvori. To znači da možete pronači vodu sa preko 30 stupnjeva u 70% države. U Mađarskoj postoji preko 150 toplica i kupališta.
* Herendi porculan je veoma cijenjen u Mađarskoj, a kao suvenir posjeduju ga, ili su ga posjedovali Kraljica Viktorija, Kraljica Elizabeta, obitelj Tothschild, Franjo Josip I., Lady Diana, Lewis Hamilton, princ William i princeza Kate, Papa Benedikt XVI i mnogi drugi.
* Prmea statistici, Mađari imaju najviše smrti od raka u Europi, a vode i u statistici ženskih samoubojstava
* Mađarsku, također, guši izrazito visoka stopa nezaposlenosti, Pogotovo je kaotično bilo stanje oko 2010 godine kada je je samo 55% stanovništva bilo zaposleno.
* Budimpešta ima najstariju metro liniju u kontinetalnoj Europi, a duru u svijetu – iza Lonndonske.
* Impozantna zgrada Mađarskog parlamenta izgrađena je 1896 kako bi se proslavilo tisuću godina Mađarskog postojanja. Zdanje ima 691 sobu 20 kilometara stepenica i visoka je 96 metara, kao i bazilika Sv. Stjepana. Čak 40 kg čistog zlata utrošeno je u izgradnju zgrade. Veću zgradu parlammenta u svijetu imaju jedino Britanci – Westminster i Rumunji.
* VAŽNO! – U Mađarskoj ne smijete nazdravljati pivom udarajući čašom u čašu! Prema legendi, kada je 1848. ugašena revolucija protiv Habsburgovaca, Austrijanci su slavili pobjedu uz “kucanje čaša”. Mađari su se zakleli da 150 godina neće raditi isto, iako je taj rok prošao – to i dalje nitko ne čini.

O stazi

Hungaroring, trkaća staza u Mogyoródu, održava se od 1986. godine. Bila je to prva utrka F1 koa se održala “iza željezne zavijese”. Bernie Ecclestone je htio utrku u SSSR-u, ali dobio je preporuke da utrku, ipak, organizira u Mađarskoj. Htio je uličnu utrku poput one u Monaku na lokacije najvećeg parka u Budimpešti – Nepligeta. Ali, vlada se odlučila za izgradnju nove staze van grada. Izgradnja je počela 1. rujna 1985. godine i izgrađena je za rekordnih 8 mjeseci. Kapacitet za gledatelje iznosi oko 70 000 ljudi.

Ime: Hungaroring
Prva utrka: 1986.
Dužina staze: 4.381km/2.722 milja
Broj krugova: 70
Start utrke: 14:00 lokalno, 13:00 BST
Od starta do zavoja 1: 610m/0.379 miles
Najduža ravnina: 908m – na prilasku u zavoj 1
Max. brzina: 310 km/h – na prilasku u zavoj 1
Dužina boksa: 360 m – gubi se oko 18 sek
Postotak punog gasa: 55%
DRS zone: 2- na prilascima zavojima 1 i 2
Ključni zavoj: 14 – zeznuti desni zavoj od 180 stupnjeva. Da bi se savladao idealno, automobil mora imati sjajan grip na prednjim kotačima. Trakcija je također važna jer nakon zavoja slijedu najduža ravnina.
Najbrži zavoj: 4 – 212 km/h
Najsporiji zavoj: 1 – 93 km/h
Pobjednik 2015: Sebastian Vettel, 69 krugova – 1:46:09.985s
Pole position 2015: Lewis Hamilton, 1m22.020s
Najbrži krug 2015: Daniel Ricciardo, 1m24.821s (68 krug)
Vjerojatnost sigurnosnog automobila: SLABA – statistički 10% – vidjeli smo SC 2014., a 2015. virtualni, ali to su anomalije
Odabir guma: Supersoft/Soft/Medium – posljedni puta na VN Europe u Bakuu
Vremenska prognoza za nedjelju: 28 stupnjeva i sunčano

Potrošnja goriva: 2.1 kg po krugu – visoko
Zahtjevi ERS-a: Srednji – kratki krug sa mnogim akceleracijama nakon sporih zavoja, ali samo 14% kruga se provodi kočeći, tako da se energija teže obnavlja.
Opterećenje kočnica: Srednje – jaka kočiona zona u zavoju 1 sa silama preko 5g, ali to je i jedina ozbiljnija.
Promjena brzina: 48 u kugu – 3.360 u utrci