Pozdrav Gillesu Villeneuveu na startno ciljnoj ravnini istoimene staze.

Formula 1 prelazi Atlantik po prvi puta u 2016. godini i posjećuje Montreal, domaćina VN Kanade. Domaćin prve VN Kanade bio je Mosport Park, ali od 1978., Montreal je preuzeo tu ulogu te ostao do danas. Samo 1987. i 2009. utrka nije održana. Pročitajte detaljnije informacije o samom gradu, zanimljivosti koje vjerojatno niste znali, informacije o stazi, DRS-u, gumama i favoritima u sljedećem tekstu.

Opće informacije o Kanadi

Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija). Nalazi se na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta, graniči sa SAD-om na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavno gospodarsko središte. Ostali važni gradovi su Montreal (najveći grad francuskog dijela Kanade), Vancouver, Edmonton i Calgary. Prema popisu iz 2009., u ovoj državi živi 33 441 277  stanovnika (3.3 na km²). Ime Kanada dolazi od “irokeške” riječi “kanata” – što znači naselje. Godine 1535., domorodačko stanovništvo na teritoriju današnjeg grada Quebeca je upotrijebilo ovu riječ da uputi francuskog istraživača Jacques Cartiera prema naselju Stadakona. Cartier je kasnije koristio riječ “Kanada” ne misleći samo na ovo naselje, već na čitavu oblast kojom je vladao “Donakona” (starešina Stadakone – irokeškog naselja u Quebecu)

Unatoč predrasudi o Kanadi kao zemlji koja ima samo jednog susjeda, istina je zapravo malo drugačija. Kanada ima jednog “dominantog” susjeda, a to su Sjedinjene Američke države s kojima dijeli južnu ali i dijelove svoje sjeverne granice. Ukupna dužina kanadsko američke granice iznosi 8.890 km. Manje poznata činjenica je da Kanada ima još dva izravna susjeda: Dansku i Francusku. Naime otok Grenland, koji je u posjedu države Danske, nalazi se u blizini kanadskog teritorija Nunavut, dok arhipelag “Saint Pierre i Miquelon” uz obale kanadske provincije Newfoundland zapravo predstavlja integralni teritorij francuske države. Ipak za razliku od Sjedinjenih Država ove dvije države imaju vrlo mali utjecaj na život ljudi u Kanadi.

Kanada je zemlja čije obale zapljuskuju tri oceana: Atlantik na istoku, Pacifik na zapadu i Arktički ocean na sjeveru zemlje. Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. na miran način dobila samostalnost od Velike Britanije.

Kanada je teritorijalno-politički podijeljena na 10 provincija i 3 teritorija. Provincije su Alberta, Britanska Kolumbija, Manitoba, New Brunswick, Newfoundland i Labrador, Nova Scotia, Ontario, Otok Princa Edwarda, Québec i Saskatchewan. Teritoriji su Sjeverozapadni teritoriji, Nunavut i Yukon. Provincije imaju širok stupanj slobode od federalne vlade dok teritoriji imaju manju slobodu. Provincije su odgovorne za većinu socijalnih programa poput: zdravstva, školstva i socijale. Zajedno provincije raspolažu s više novca nego federalna vlada što je jedinstven slučaj u svijetu.

Engleski i francuski jezik su dva službena jezika Kanade. Dvojezičnost u Kanadi je zakonski zagarantirana “Poveljom o pravima i slobodama”. Ova dva jezika su ravnopravna u federalnim sudovima, parlamentu i u drugim federalnim ustanovama.

Kanada je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija s kraljicom Elizabetom II. kao monarhom. Jedna je od zemalja s najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina, posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e. Kanada je članica G8 i NATO-a.

Oko 5/6 kanadskog teritorija obuhvaćaju nizine i pobrđa, koja se pružaju od gorja Appalachian i poluotoka Labradora na istoku do planinskih lanaca na zapadu. Veći dio Kanade nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu te u tom dijelu zemlje prevladava snježno-šumska klima. Krajnji sjever Kanade pripada sjevernom polarnom pojasu u kojem je polarna klima i klima vječnog leda. Klimatski je najpovoljniji dio pacifičkog primorja, područje Velikih jezera i dolina rijeke St. Lawrence. U krajnjem sjevernom dijelu Kanade prosječna temperatura u siječnju je od -32° do -38°C (minimalne temperature dosežu i -64°C). U istočnom i zapadnom primorju prosječne sječanjske temperature mnogo su blaže, na Newfoundlandu od -5° do -10°C, a u primorju Tihog oceana od 1° do 4°C. Ove su temperature uvjetovane time što je zimi glavnina Kanade pod utjecajem hladnih zračnih masa. Prosječne lipanjske temperature na većem dijelu Kanade su oko 10°, a na jugu središnjeg dijela do 20°C. Kanada je najhladnija zemlja na svijetu s prosječnom godišnjom temperaturom od -5.5°C.

U primarnom sektoru zaposleno je 3.7%, u sekundarnom 22.2%, a u tercijarnom 71.1% stanovništva. Takva struktura zaposlenih ukazuje na viskok stupanj gospodarske razvijenosti Kanade. Industrijalizacija Kanade započela je početkom 20. st. na bazi velikog bogatstva ruda, drva i hidroenergije. Kanada proizvodi dovoljno nafte za svoje potrebe. Velik poticaj kanadskom gospodarstvu daje slobodan pristup velikom tržištu SAD-a, a dobar je primjer proizvodnja oko 25% novinskog papira svijeta, za što je najvećim dijelom uložen američki kapital. Američki kapital preko ulaganja u kanadsko gospodarstvo bez zapreke ulazi u zemlje Commonwealtha.

Kanada izvozi automobile, strojeve, industrijska postrojenja, proizvode drvne industrije, papir, rude, poljoprivredne proizvode, a uvozi vozila, strojeve itd. Kanada trguje s cijelim svijetom, ali najvećim dijelom sa SAD-om i razvijenim zemljama. Koristi od velikih prirodnih bogatstava su ogromni, pa stoga ne čudi ostvareni BDP od 34 273 američkih dolara po stanovniku, koji omogućuje visok životni standard većine stanovništva. Ukupna vrijednost kanadskog gospodarstva je 1 077 milijardi USD-a. Kanadsko gospodarstvo jedno je od najvećih na svijetu (zauzima jedno od prvih mjesta u poljoprivrednoj, rudarskoj i industrijskoj proizvodnji). Članica je G8- grupe industrijski najmoćnijih zemalja i Rusije. Stopa nezaposlenosti je 6.1%. Prema HDI indeksu (indeks ljudskog razvoja), Kanada je rangirana na peto mjesto.

Nacionalni sportovi Kanade su hokej na ledu (zima) i lakros (ljeto). Hokej je sport s najviše gledatelja u državi. Također je to najpopularniji sport koji Kanađani igraju, s 1,65 milijuna aktivnih igrača (2004.) Najveći gradovi Kanade: Toronto, Montreal, Vancouver, Ottawa, Calgary i Edmonton imaju klubove koji igraju u kanadsko-američkoj NHL ligi. Poslije hokeja, drugi popularni sportovi su karling i kanadski nogomet.

Montreal

Montreal je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći u pokrajini Québec. Nalazi se na istoimenom otoku koji je smješten na ušću Saint Lawrence i rijeke Outaouais. Kao i u ostatku Québeca, materinjski jezik većine stanovništva je francuski, a u gradu živi i značajna anglofona manjina. Smatra se prijestolnicom frankofonske Sjeverne Amerike. Montreal je iza Pariza najveći svjetski grad u kojem se govori francuski.

Prema popisu iz 2006. godine, z samom gradu živi 1.620.693 stanovnika, dok u širem 3.635.571 stanovnika. To područje obuhvaća 75 otoka i otočića, uz glavni otok Montréal. U Montréalu je održana Svjetska izložba 1967., kao i Olimpijske igre 1976 godine. Općenito se smatra jednim od najboljih gradova za život u Sjevernoj Americi, a prema mnogima je i kulturna prijestolnica Kanade. Također ovo je jedan od deset najčišćih gradova na svijetu.

Montréal je sve do 1970-ih godina bio u gospodarskom smislu najvažniji grad u Kanadi, nakon čega je taj status pripao Torontu. Danas je ovo u financijskom smislu drugi po važnosti grad u zemlji, te važno industrijsko i trgovačko središte. Montréal je također i važan lučki grad, koji je rijekom Saint Lawrence povezan s drugim industrijskim središtima na Velikim jezerima. kao najvažnija luka na istoku Kanade, grad je točka prekrcaja za žitarice, naftne derivate i ostala dobra. To je razlog zašto je dio glavnog pravca kanadske željeznice i važno željezničko središte.

Najvažnije industrije u gradu su telekomunikacije, aeronautika, visoka tehnologija, video igre, tiskarstvo, te tekstilna, modna, elektronička, prometna i duhanska industrija. Neke od važnijih i poznatijih poduzeća u montréalskoj regiji su: Bombardier, Hydro-Québec, BCE, Power Corporation, Kanadska nacionalna željeznica, Banque Nationale du Canada, Air Canada, Alcan, SNC-Lavalin, Saputo, CGI, Quebecor, Domtar i Métro Richelieu.

U Montréalu se nalaze i Montréalska burza (Bourse de Montréal) i NASDAQ Canada. U međunarodnom smislu, grad je sjedište Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (tijelo UN-a), Svjetske antidopinške agencije (olimpijska ustanova), Međunarodne udruge za zračni prijevoz, kao i mnogih drugih međunarodnih udruga.

Montréal je grad s vrlo razvijenim javnim prijevozom. Prema istraživanju iz 2003., oko 33% stanovništva koristi ovaj oblik prijevoza za odlazak na posao, dok automobile koristi 52,5%, te 8,2% ide pješice

Montreal ima najveći broj restorana po glavi stanovnika u Kanadi i drugi je u cijeloj Sjevernoj Americi (prvi je New York). Ako ste u prilici posjetiti Montreal, morate kušati bagel (neka vrsta krafni), poutine i dimljeni mesni sendvič iz Schwartz Montreal Hebrew delikatesa. U gradu je čak 4445 licenciranih taksista, dok podzemna ima 68 stanica i 4 glavne linije. Najniža izmjerena temperatura zabilježena je 15. siječnja 1957. godine (-37,8 stupnjeva). Prosječno je godišnje 60 snježnih dana, oborinski rekord snijega u jednom danu iznosio je 43 cm (1971.). To vas ne smije zavarati, ljeti je Montreal itekako vruć. Rekordna temperatura iznosila je oko 39,6 stupnjeva (1975.)

Zanimljivo je da Montreal ima tzv. “Underground City” (podzemni grad) – serija povezanih tunela ispod Montreala koji su zajedno dugi oko 32 km. Zimi oko 500,000 ljudi svakodnevno koristi spomenute tunele koji povezuju šoping centre, muzeje, sveučilišta, hotele, banke, urede i 7 metro postaja. Metro sustavom dnevno koristi preko 700 000 putnika.  Metro je otvoren 1966. za svjetsku izložbu koja se održala iduće godine. Montréal je među prvima u metro počeo stavljati umjetnička djela. U pedesetak stanica nalaze se brojna djela, kao što su kipovi, morali i sl. Svaku stanicu metroa napravio je drugi arhitekt.

Montréalska luka, koja se nalazi na jugoistoku otoka na rijeci Saint Lawrence, je druga po važnosti luka u Kanadi poslije Vancouvera, te prva po prometu kontejnera. Luka prima razne kategorije plovila koja putuju prema Velikim jezerima, od prekooceanskih brodova do manjih brodica.

Godine 2005., više od 35 000 putnika posjetilo je Montréal na brodovima za kružna putovanja, dok je robni promet bio sveukupno blizu 19 milijuna metričkih tona raznih dobara

Biciklistima je ovaj grad prava meka, naime, čak 350 kilometara posebnih biciklističkih staza je u cijelom gradu. Ako netko voli poznati javorov sirup iz Kande – Montreal proizvodi čak 85% svjetske količine slavnog sirupa. John Lennon je ovdje 1969. snimio pjesmu “Give Peace a Chance” u hotelu Queen Elizabeth tijekom boravka-odmora sa Yoko Ono.

Staza

Nakon sporog i zahtjevnog Monaka, Formula 1 leti prema jednoj od najbržih utrka u kalendaru. Circuit Gilles Villeneuve predstavlja jednu od najbržih staza u tekućem kalendaru. Od momčadi zahtijeva kompletan fokus na tri stvari: kočenje, trakcija i brzina (snaga motora). Bolidi postižu 300 km/h čak u četiri navrata u jednom krugu te svaki put moraju snažno kočiti zbog šikana koje slijede. Dakle, kočnice će biti pod strogim povećalom i motrenjem do kraja utrke. Ključ je u performansama – trakcija i mehanički grip. Stazu čini stari, slabo prijanjajući asfalt, što može uzrokovati mnogo proklizavanja kod ubrzavanja. Stazu čini čak 6 zavoja koji se savladavaju u 2. brzini tako da su vozna svojstva pogonske jedinice ključna. Posljedni zavoj odnio je mnoga slavna imena sa staze posljednih godina: Jacques Villeneuve, Damon Hill, Michael Schumacher, Jenson Button i Sebastian Vettel postali su žrtve “zida prvaka”.

Faktopedija

Pobjedik 2015.: Lewis Hamilton, 70 krugova, 1:31:54.145s
Pole position 2015.: Lewis Hamilton 1m 14.393s
Najbrži krug 2015.: Kimi Raikkonen 1m 16.987s (42 krug)

Prva utrka: 1978. godine
Dužina staze: 4.361km/2.710 miles (samo četiri utrke imaju kraći krug)
Broj krugova: 70
Dužina do zavoja 1: 260m/0.162 milja
Najduža ravnina: 1.16km/0.721 milja
Max brzina: 350km/h/217mph, na prilasku u zavoju 13
Dužina boksa: 400m/0.249 milja, izgubljeno vrijeme – 22s
Postotak punog gasa: 67%
DRS zona: Dvije – na prilasicima zavojima 1 i 12
Ključni zavoj: “The Hairpin” – zavoj 10, uski zavoj koji se savladava u drugoj brzini u kojem su jednako važni ulazak i izlazak iz njega. Sam ulazak je prigoda za pretjecanje, ali čisti izlaz je ključan zbog toga što slijedi najduža ravnina na stazi, a nakon toga i DRS zona.
Najbrži zavoj: 260 km/h – zavoj broj 5.
Najsporiji zavoj: 80 km/h – zavoj broj 2.
Potrošnja goriva: 1.8 kg po krugu – gornja granica u sezoni
Zahtjevi ERS-a: VISOKI
Opterećenje kočnica: VISOKO – sedam jakih kočionih zona u krugu.
Promjena brzina: 56 u krugu/ 3920 u utrci
Vjerojatnost sigurnosnog automobila: 80% – ograničene izletne zone povećavaju vjerojatnost SC-a, kao i samih nesreća. U 12 od posljednjih 17 utrka vidjeli smo sigurnosne automobile.
Broj ulazaka u boks: Posljednje godine najbolja strategija bila je jedan ulazak u boks oko 25.-og kruga, ali ove godine Pirelli dnosi Ultrasoft komponentu koja bi mogla začiniti strategiju i samu utrku.

Vremenska prognoza: 22 stupnja i sunčano
Odabir guma: Ultrasoft/Supersoft/Soft – jednako kao i u Monaku

Jeste li znali – VN Kanade je duhovni dom sigurnosnog automobila – prvi puta se pojavio 1973. na Mosportu – utrku je dobio Peter Revson iz McLarena

Riječ tehničara

Johhnatan Neale– McLaren

“Svi vole utrku u Kanadi; to je jedna od istinskih povijesnih staza u F1 kalendaru. Utrka je uvijek teška i zahtjevna za bolide. Iz čistog tehničkog gledišta, jedino na što morate paziti su – kočnice. Kočnice su u fokusu pozornosti svake momčadi, ne samo iz sigurnsnog gledišta; mnogo performansi leži u njima i njihovom radu. Želite maksimizirati efikasnost svojih kočnica, ali bez kompromiziranja ostalih segmenata i performansa. Kočnice i temperatura se moraju nadzirati stalno.

https://www.youtube.com/watch?v=nQPXz9x3AWE